Materia Ne'ebe Ita bo'ot Klik Iha Okos liu

loading...

Rabu, 12 Februari 2020

EDUCAÇÃO CIVICA ETIKA E MORAL


EDUCAÇÃO CIVICA ETIKA E MORAL

PARTE I
INTRODUÇÃO

Formação  civica   ne’e “espasu previliagiado ida ba desenvolvimentu  educação cidadania, hare ba desenvolvimentu consciencia cívica universiatrio nudar element fundamenta no processu formação cidadão responsavel, critico, active iha moris lor-loron nian.”.
Educação cívica tulun cidadão ida-idak atu oinsa bele moris nudar cidadão diak ida nebe moris iha sociedade nia laran ou moris ho ema seluk. Tamba ne’e iha moris hamutuk ne’e percisa iha regra no normas.
Nune’e mak percisa haklean Etika Moral hodi nune’e bele consciente liu tan ba ida-idak nia an nudar pessoa social nebe moris ho ema seluk. Tan iha lição ne’e tomak sei hare temas nebe bele forma  no tulun universitario sira bele consciente liu tan ba ninia liberdade no responsabilidade, Consciencia Moral, oinsa fo formação ba consciencia, direito no dever, valores no normas; hare mos attitudes sira nebe halo personalidade ida forte no metin nune’e nia bele sai cidadão diak ida ba nasaun Timor-leste, liu hosi aprende hamutuk, diskusaun sira.

CAPITOLO I
SAIDA MAK ETIKA

1.1         Terminologia Etika
Terminologia etiks,etis no moral laos deit usa iha kampu edukativu no laos monopoli hosi ema matenek nain sira nian deit. Nune’e liafuan sira ne’e laos estranho ba ita maske iha moris lor-loron dala barak dificil atu aplika, maibe iha jornal diario sira dala ruma ita lé liu-liu iha parte negocio nian katak ‘ohin loron etika laiha ona’,ita percisa haburas fali etika e moral, no dala ruma ema kritika kona ba apresentasaun ruma iha televisaun ne’e la etis ona. Nune’e mos iha mundo politika, politikos sira usa liafuan ne’e barak. Iha estado RDTL dala barak Primeiro Ministro Xanana Gusmão  iha encontro ho nia ministro sira nia sublinha bei-beik atu ita serbi povo ida ne’e ho responsavel no etika. Liafuan rua ne’e fo kor hela iah ita nia moris lor-loron. Liafuan ne’e principal tebes iha ita nia moris. Ita koalia kona ba “Etika no Moral” ita koalia ba assunto importante.
Iha ita nia lisaun sira ne’e ita sei ba usa Livro K. Bertens ho Franz Magnis-Suseno  nebe koalia kona ba “Etika” nudar filosofia moral nian. Maibe liafuan “etika” nia sentido la limita ba sentido neba deit.
Tamba ne’e ita sei hahu hodi kumpriende kona terminologia hirak nebe iha ligasaun ho Etika.

1.1.1      Etika no Moral
Liafuan “etika” hosi lian Grego antigo dehan katak “ethos” iha forma singular iha sentido oi-oin hanesan : hela fatin nebe simples;fatin furak iha duut matak(padang rumput)bibi luhan, habitat; uso costume; moral, temperamentu; sentiment,attitude, modo de agir.(cara berpikir)
Iha forma plural ta etha  nebe dehan katak kustume.  Nosaun ikus ida ne’e  mak sai base hamosu terminologia “etika”nebe filosofo boot  grega Aristoteles ( 384-322 aD) usa atu hatudu fisofia moral. Nune’e se ita limita an ho origem liafuan ne’e  mak “etika” katak : Ciencias kona saida mak bai-bain ita halo ou ciencias kona ba uso kustumes. Usa tuir terminologia moderno bele mos dehan etika trata kona ba ‘konvensaun sosial sira” nebe hetan iha sociedade.
Iha filosofia moral laos resumo etika nian nebe geralmente kumpriende nudar kostume ou habito maibe (busca)buka fundamentasaun teorica atu hetan modo atu moris ida nebe diak liu, hetan estilo e vida ida diak liu. Etika abrange campo oi-oin hanesan antropologia,psikologia, sociologia, economia, pedagogia, politica, no educação físika no dietética.
Tuir  Filosofo Franz Magnis Suseno iha nia livro Etika Dasar 1987,13  Etika katak ciencia nebe buka orientasaun.  Nudar instrumentu esforço ema nian atu hatan ba perguntas nebe fundamental liu: oinsa hau bele moris no hala assaun? Etika tulun ita atu iha kbiit atu responsabiliza ba ita nia moris rasik.
 Etimologicamente iha Lingua Indonesio hosi Dicionario antigo  Poerwadarminta,hahu  1953) esplika etika nudar ciencias kona ba asas-asas moral. Nune’e dicionario antigo ida ne’e hatene etika nudar ciencias deit.
Basea ba Dicionario foun Lingua Indonesia nian (KBBI, edisaun 1, 1988) formula sentido etika ba tolu  hanesan tuir mai ne’e :
1.         Etika mak valores no normas morais nebe sai nudar regulamentu (orientasaun) ba ema ida-idak ou grupo atu bele regula ninia hahalok. Exemplu : etika tribu sira iha india,etika religião Budha,etika Cristão Católica. Nune’e ho liafuan badak  etika nudar “sistema valores nian”. Ho liafuan seluk ita bele dehan sistema valores nian ne’e iha funsaun iha ema ida-idak nia moris no iha moris sociedade nia laran.
2.         Etika katak  Konjuto principios no valores morais. Iha ne’e koalia liu kona ba código ética nian.
3.         Etika mos iha sentidu nudar ciencias kona ba buat diak no at. Etika ne’e sai ciencias wainhira konviksaun(keyakinan) eticas nebe simplesmente  sociedade simu sai fali  materia reflexão kritika  ba pesquisa sistematica no metodica ida. Etika nudar ciencias bele fo tulun atu forma código etica. Etika iha sentidu datoluk ne’e dala barak hanaran “Filsofia moral”.
Kona ba liafuan moral ninia etimologia hanesan ho etika maski nia origem lian nebe lahanesan.moral hosi lian Latina mores  : “iha relasaun ho custumes”, nebe traduz fali ba iha lian grega katak “ethica”.
Nune’e Moral  nudar (é) conjunto regras nian nebe hetan ( adquiridas) hosi cultura, hosi educação, hosi tradição no hosi moris lor-loron,nebe orienta hahalok komportamentu humano iha  sociedade ida.
Percisa atu fo atensaun  sentidu liafuan moral  usa nudar nomina(substantivo) ou nudar adjektivo (adjetivo). Se liafuan moral usa nudar adjetivo mak nia sentido hanesan ho “etis” no se usa liafuan moral nudar substantivo mak nia sentido hanesan “etika” nebe sentido hanesan sentidu dahuluk etika nian.
“Moralidade” atu hanesan ho moral maibe ne’e abstrato liu. Koalia kona ba “moralidade hahalok ida nian” nebe dehan  hahalok ida nia parte moral ou diak ka at hahalok ne’e. Moralidade ne’e carater moral ou principio tomak no valores nebe iha relasaun ho diak no at.

1.1.2      Amoral no Immoral
Koalia nafatin kona ba terminologia. Percisa halo diferencia entre amoral no imoral.
Terminologia ne’e foti sentido hosi lian inglesa iha Concise Oxford Dictionary  nebe amoral nudar “unconcerned with, out of the sphere of moral,nonmoral”. Nune’e liafuan inglês amoral katak “ laiha relasaun ho kontekstu moral”,”non-moral”laiha relasaun ho etica”.
Iha diocionaria nebe hanesan immoral nudar oposisaun ba moralidade; moral at.. nune’e immoral katak “kontrario ho moralidade diak”,”moralmente at” , “antiético”.
Iha dicionaria Lian Indonesio (Poerwadarminta) nebe foun iha terminologia “Immoral” maibe iha laran iha liafuan “amoral” nebe dehan katak laiha moral. Dala barak ita kahur malu amoral ho immoral nebe hosi lian Inglesa no lian moderno  sira seluk, ikus mai hosi lian Latim liafuan “amoral” katak “moralmente neutra”ou laiha relevancia ética nian.
Exemplo : foti osan sira nebe terceira idade nian ne’e hahalok laiha moral no immoral...

1.1.3      Etika no Etiketa
Dala barak ema usa kahur malu  termos rua ne’e. iha ninia diferencia esencial liu . étika katak moral no etiketa mak hahalok respeita malu (sopan santun). Hare hosi ninia origem termos rua ne’e laiha ligasaun ba malu ( iha lian Inglesa ethics no etiquette). Maibe hare hosi ninia sentido rua ne’e la dook malu. Sira iha mos diferenças no iha semelhanças.
Ø  Semelhanças : 
-          etika no etiketa kona ba comportamento humano; termos sira ne’e usa deit kona ba ema;
-          Ambos  etika no etiketa  regula comportamentu humano nudar normativa. Ne’e katak fo normas ba comportamentu humano nune’e sei dehan saida mak bele halo saida mak  labele halo; tamba carater normativa ne’e mak facil atu kahur buat rua ne’e.

Ø  Diferenças :
-          Etiketa kona ba modo/dalan hahalok ida nebe ema tenki halo. Exemplo : se hau fo sasan ba hau nia chefe tenki fo ho liman los,laiha etiketa se wainhhira fo ho liman karuk. Maibe etika la limita an ba modo/dalan atu halo hahalok ida. Etika fo norma kona ba hahalok ne’e. etika  ninia questão se hahalok ida ne’e bele halo ou lae.
-          Etiketa funciona deit iha associação(pergaulan). Se wainhira ema seluk laiha etiketa la funciona. Exemplo , wainhira han hamutuk ema seluk percisa kaer kanuru ou garfu oinsa seluk..maibe se mesak regulamentu hirak ne’e la interese ; Etika sempre funciona maske laiha ema seluk .exemplo, se hau han mesak iha restaurant hau tenki selu wainhira han hotu.
-          Etiketa ninia carater relativa. Buat nebe iha kultura seluk folin ou tenke halo iha fali kultura seluk laiha folin. Exemplo;iha kultura seluk han ho liman ne’e diak,iha fali seluk tenki usa kanuru…; etika fali absoluta. Labele naok, labele bosok..ne’e principio sira etika nian nebe labele halo negociasaun ou fo dispensaun.
-          Koalia kona ba etiketa ita hare ser humano hosi parte externa deit. Maibe Etika hare ema hosi interna.(asu fuik ho fulun bibi malae nian)




1.2           Etika nudar ramu (cabang) filosofia nian
1.2.1        Moralidade : Carateristica humanu (ema nian)
Hahalok ita ema nian la ses hosi diak no at, maibe laos hotu-hotu. Tamba iha mos hahalok balun nebe neutro hare hosi etika. Exemplo se hau toman kesi sapatu talin hosi ain karuk mak uluk depois ida los,ne’e laiha relasaun ho diak ka at maibe ne’e hanesan toman ida nebe  sai ona hau nian. Hahalok ida ne’e ita bolu “amoral” tamba laiha relevansia moral nian. Maibe se nudar chefe ida usa tiha membro sira nia osan hodi sosa buat nia percisa, ne’e hahalok immoral tamba la etis ( laiha moral tamba nudar chefe tenke fo membro sira nia direito).
Hori uluk hori wain “Diak no at” iha sentido etika nian iha exemplo segundo ne’e ne’e iha papel boot iha ema ida-idak nia moris.  Iha Ciencias sira hanesan  Antropologia Cultura no Historia fo hatene ita katak iha nasaun hotu iha tempo hotu-hotu consciente kona ba diak no at, kona ba saida mak ita bele halo no saida mak ita labele halo. Maibe ita mos tenki hare katak laos nasaun hotu iha tempo hotu iha kumpriensaun nebe hanesan kona ba diak no at. Iha nasaun balun bandu atu han na’an animal balun nian iha fali seluk animal hotu-hotu nia bele han. Nune’e mos iha buat balun nebe uluk halo ne’e diak maibe ba tempo ohin loron labele ona.exemplo uluk kolonialisme no diskriminasaun ne’e diak maibe ohin loron labele ona. Nune’e nasaun ida-idak iha ninia esperiencia kona ba diak no at maibe laos nasaun hotu iha opiniaun nebe hanesan kona ba saida mak diak no at.
Moralidade nudar fenomena ida humanu universal.
Moralidade laos deit dimensaun real ida iha ema nia moris ,tanto iha fase  individual no social maibe moralidade ne’e hetan iha deit pessoa humana no la hetan iha cristura sira seluk. Criatura nebe besik liu ema mak animal tamba nee mak iha filosofia iha tempo uluk nian buka atu determina especificidade ema nian hodi kompara ho animal. Filosofo barak mak dehan ema ne’e animal-plus. Diferencia nebe marka mak razão,iha kbit atu usa linguagem,iha capacidade atu hamnasa no halo sasan sira.
Nune’e, pessoa humana ne’e animal-plus tamba nia iha ninia consciencia moral. Moralidade nudar  carateristica humana nebe labele hetan criatura seluk nebe iha pessoa humana nia okos.
Atu kumpriende diak liu tan entre ema ho animal mak ita percisa haklean mos liafuan “tenke/deve”(harus) iha iha designação “deve fazer”(tenke halo/harus dilakukan).
Existe tipo rua “imperativo” (keharusan) : necessidade natural/keharusan alamiah no imperativo moral(keharusan moral)
- necessidade natural, buat nebe tenke halo tamba lei natural. Exemplo liman husik lapiseira nia tenki monu, balão nebe nakonu ho ar wainhira husik nia semo sa’e. Ne’e lei natural nebe iha ona. “tenke”(keharusan) nebe iha ne’e hala’o otomatikamente. La percisa instansi ruma atu hala’o.
Oin seluk ho “tenke” iha fraze sira tuir mai ne’e : “se mak empresta ema nia osan tenke fo fila fali”. “Funcionario tenke simu sira nia salario ho justiça” “Tenke” (keharusan) ida ikus ne’e baseia ba lei moral. Lei moral laos lao otomatika. Lei moral ne’e apelo ida ba vontade ema nian. Lei moral orienta an ba vontade ema nian no haruka nia atu halo buat ruma. Ita bele dehan mos lei moral obriga pessoa huma. Imperativo moral ne’e obrigação ou dever.
Iha lian moderen nebe bele dehan diferencia entre necessidade natural no iperativo moral (keharusan alamiah dan keharusan moral), iha Lian Inglesa liafuan must, should no ought to,nebe iha sentidu hanesan “tenke/deve/harus”  maibe must usa iha necessidade natural, invez de should no ought to usa iha imperativo moral.
 Nune’e ita fila ba hare fali diferencia entre ema no animal.
Iha etapa animal necessario(keharusan)  iha deit necessidade natural. Exemplo asu,tau hahan iha sira nia oin, sira han kedas. Iha situasaun nebe hanesan ema,nia mos hakarak han maibe -se nia hakarak- nia bele halo jejun.
Iha Moralidade sempre presupõe existencia liberdade nian.

1.2.2        Etika : Ciencia kona ba moralidade
Etika mak ciencia nebe  estuda kona ba moralidade ou kona ba ema durante (sejauh) nia iha ligasaun ho moralidade. Dalan seluk atu formula etika nudar ciencias nebe pesquisa kona ba comportamento moral ema nian. Iha varios abordagem cientifica atu estuda kona ba comportamentu humano. iha ne’e ita tuir abordangem (pendekatan) tolu : etika descritiva, etika normativa no metaetika.

1.2.2.1               Etika Deskritiva
Etika descritiva fo sai comportamento moral iha sentidu nebe luan liu(ampla),exemplo,usos custumes,opiniaun sira kona ba diak no at, kona ba assaun sira nebe bele halo ka labele. Etika descritiva estuda kona moralidade nebe individu ida-idak iha,iha ninia cultura ou subcultura balun,iha periodo historica no sira seluk tan.  Tamba Etika Deskritiva fo sai dei laos fo valor. Exemplo nia esplika kona ba uso custume knua ida nian nebe primitiva maibe nia labele dehan uso hanesan ne’e bele simu ka lae.
Ohin loron etika descritiva ciencias sociais sira mak hala’o hanesan : Antropologia cultura, Psikologia,Sociologia, Historia no sira seluk tan, maske sira nunka no sei la usa terminologia “Etika descritiva”.
Etika descritiva ne’e ne’e tama iha ciencias empiris no laos filosofia.
Maske nune’e etika descritiva no etika filosofica iha relasaun metin ba malu.
Filosofo nebe tau iha pratika etika percisa ciencias nebe luan no klean kona ba moralidade iha kontestu cultura oi-oin atu nia bele halo nia knar ho diak. Nune’e mos Antropologo ida, psikologo,sociologo ou historiado nebe destacam(menyoroti) fenomeno moral tenke iha conhecimento klean suficiente kona ba teoria etika nian. Se nia hatene oituan significado etika iha filosofia moral,ninia pesquisa kona ba questões morais sei orientadu liu no sei iha folin boot.

1.2.2.2   Etika Normativa
Etika normativa nudar parte ida nebe importante liu  hosi etika no kampu nebe halao diskusaun sira nebe interessantes kona questões morais.
Iha ne’e peritu refere la halo assaun nudar espectador(penonton) neutro  hanesan iha etika descritiva maibe nia hatama an iha laran atu fo sai ninia avaliação kona ba ema nia komportamentu. Nia laos ona limita an hodi hare funsaun prostituisaun nian iha sociedade maibe nia rejeita prostituisaun nudar instituisaun ida nebe viola feto nia direito no dignidade. Etika descritiva simplesmente descreve deit. Nia la verifica se norma sira ne’e los ou lae. Etika normativa husik atitude neutro ne’e hodi basea an ba norma.
Etika normativa ne’e la descritiva maibe preskritiva (= haruka), laos descreve maibe determina diak ka at .
Nune’e ho liafuan badak “Etika normativa” nia finalidade atu formula  principios eticos nian nebe bele responsabiliza ho rasio no bele usa iha prática.
Etika Normativa fahe ba etika gerais no etika especiais
1)         Etika gerais  hare ba temas gerais hanesan : Saida mak norma etika? Se iha norma etika barak, oinsa iha relasaun entre sira ? tamba sa mak norma moral  kesi ita? Saida mak moral no saida mak carateriza valores morais? Relasaun saida entre responsabilidade no liberdade humano? Saida mak “direitu no deveres” no oinsa sira nia relasaun ba malu? Kriteria saida deit mak ema percisa atu ema ida ne’e sai duni ema diak hosi matan moral nian? Topiku ou temas hirak ne’e sai duni instrumentu pesquisa etika gerais nian.
2)         Etika Especiais
ética especiais pretende aplica  princípios éticos comuns iha área específicas kona ba comportamento humano. Etika especiais iha nia tradisaun naruk  iha historia filosofia moral nian. Ohin loron tradisaun ne’e usa naran foun mak “etika aplicada”(applied ethics).

1.2.2.3   Meta-etika
Dalan ou formas seluk atu pratica  ética nudar ciência mak  metaetika.
Prefixo (awalan) Meta iha  língua grega iha significado "acima", "além.(melebihi, melampaui) .Termo ida ne’e iha atu  indica assunto nebe koalia iha ne’e laos moralidade diretamentemaibe ita nia expressões iha campo moralidade nian. Metaetika  parece (seolah-olah ) mover-se( book an) iha  padrão as liu fali  comportamento ético, ne’e mak  "linguagem ética" ou linguajem nebe ita usa iha campo  moral nian. Bele dehan mos metaetika estuda kona ba logika especiais hosi espreções etico. Exemplo Filosofo Ingles George Moore (1873-1953) nebe hakerek livro ida nebe conhecido tebes nebe maior parte halo analiza ba liafuan nebe importante liu iha kontestu etika ne’e mak “diak”. Nia la husu se comportamentu ne’e bele dehan diak.
Metaetika ne’e inclui iha “filosofia analitica”, aspecto importante ida filosofia nian iha século 20. O fluxo(aliran) hahu desenvolve an iha Inglaterra iha início  século 20 no George Moore nebe menciona iha leten ne’e mos sai pioneiros ida. Hosi Inglatera, filosofia analítica hadaet ba nasaun sira seluk, maibe nasaun sira nebe usa língua Inglês (como os Estados Unidos são da Austrália) sira nia posição sempre kbiit maka’as liu.  Buat hanesan mos  ita dehan kona ba  metaética. Tamba iha relasaun filosofia analítica, metaética dala barak mos hanaran "ética analíticos".
Questão ida nebe mak ohin loron koalia barak iha metaetika mak the is/ought question.
Questão boot  iha ne’e mak  se espressaun normativa ne’e bele hatun hosi espressaun factual.
Se buat ruma iha ou buat ruma sai realidade  (is: factual), ita bele halo konklusaun katak buat ruma tenke ou bele halo (ought: normativo).
Usa termos  lógica bele husu  permissa deskritiva rua bele hasai konklusaun preskritiva ida. Se premissa prescritiva ida no premissa seluk mak descritiva,ninia conclusão certamente prescritivane’e laos problema.Exemplo:
§    Ema ida-idak tenke respeita inan aman ( premissa preskritiva)
§    Mane ne’e hau nia aman(premissa deskritiva)
§    Nune’e mane ne’e hau tenke respeita ( premissa preskritiva)
Finalmente, nota ida kona ba relasaun  entre metaetika e ética normativa.maski iha ne’e ita  distingui metaetika hosi ética normativa, ida ne’e la  significa katak rua ne’e sempre haketak malu. Portanto, se ita koalia  linguagem moral nian,  se ita nia conversa fácil atu buat nebe linguagen hatudu mak comportamento moral.Enquanto estuda termos  éticos, inconscientemente ita hahu ona  avalia buat nebe ita koalia dadaun.
 E, inversamente, se ita koalia kona ba comportamento moral, naturalmente ita reflete kona ba  termos no linguagem nebe ita usa. Se ita koko defini sentido ético nudar " norma", "valor", "direitos", "justiça", ou seluk tan , esforço ne’e bele classifica iha meta-ética, maibe iha ética normativa, labele nega bele halo formulação kona ba definição sira.
Depois de ita estuda tiha kona ba dalan/formas tolu atu pratika etika ita bele halo resumo katak  estuda kona ba moralidade bele fahe ba abordagem non-filosofica no abordagen filosofica. Abordagem non-filosofica mak etika deskritiva, no abordagem filosofica mak etika normativa no bele mos sai metaetika ou etika analitica.
Hosi parte seluk etika fahe ba abordagem rua : abordagem normativa no abordagem non-normativa. Iha abordagem normativa pesqisador hola posisaun moral ida ou standpoint moral: buat ne ‘e acontese iha etika normativa  (etika gerais no etika especiais). Iha abordagem non-normativa pesquisador hela neutra hasoru posisaun moral ida-idak: ida ne’e akontese iha etika deskritiva no metaetika.

1.2.3        Natureza etika Filosofica nian
Wainhira iha moris lor-loron ita koalia kona ba circunstâncias ou evento sira nebe ita hare no koko rasik, entaun nunka halo neutro ( ponto morto), ita nunka limita an atu monitor deit,maibe sempre aumenta elementos de avaliação. Ita dala barak laos deit descreve circunstancia maibe ita direitamente fo avaliação.
Wainhira  ita loke  jornal diário ou revista semanal sira, ita lahetan deit “noticia” neutro deit, maske nia naran bulletin noticia nian .Maibe dala barak  hetan elemento avaliação nian. Basta/naton  le deit  títulos sira nebe iha jornal ita bele  hatene ona ninia conteudo. Títulos  sira  nebe sempre mosu iha jornal dala barak mosu liafuan sira hanesan, “lolos ne’e”(sebaiknya), "deveria"(hendaknya) “adequado liu” (sepatutnya) "la podia", nune’e ho modo que convites  ético. Nune’e dala ruma mos fo impressaun katak revistas balun nebe nakonu ho avaliação,nakonu ho fo moral (berbau moralistis) no ladun fo noticia factual no obyektif. Ita consciente ho la consciente iha ita nia cenversa cotidiana nakonu liu ho elementos etico. Etika nudar ciencia kontinua ita nia tendencia iha moris lor-loron nian. Etika hahu,wainhira ita reflete elementos etico iha ita nia opiniaun spontanea sira. Necessidades atu reflete ne’e ita sente percisa tamba opiniaun etico nebe dala barak la hanesan. Nune’e mosu perguntas: se mak los? Se mak iha argumentu sira forte liu? Iha base obyetivo saida ba ita nia opiniaun? Ita bele kaer metin lei norma ida nebe? Ida ne’e mak knar Etika nian atu hatan ba perguntas hirak ne’e.
Nune’e etika hetan definisaun nu’udar reflexaun krititico, metodico no sistematico kona ba hahalok pessoa humana bainhira (sejauh) iha ligasaun ho norma. Tamba reflexaun ne’e hala’o ho kritiku,metodiku no sistematiku,ne’e mak diskussaun ne’e merece bolu nia “ciencia”.  Composer musica no komik sira koalia kona ba hahalok , sira mos kritika hosi knananuk no drama sira maibe laos metodico no sistematico total. Maibe laos reflessaun kritiku,metodico no sistematico  kona ba comportamentu humanu ne’e mak etika. Exemplo  Psikologia ne’e ciencia kona ba comportamentu humanu. Ohin loron usa tan termo “behavioral science”( ciencia kona ba ema nia hahalok) atu hatudu ba ciencias psikologia no sociologia.  Etika mak reflexaun cientifico kona ba comportamentu humanu em termos normas ou diak no at. Aspecto normativo ne’e mak  perspectiva única ba ética, compara ho ciencias sira seluk nebe discuti mos kona ba comportamento humano.
Etika inclui mos iha  filosofia no conhecido nudar ramu ida nebe antiga liu iha filosofia. Iha  contexto filosofia grega antiga nian,  ética hetan nia forma ida nebe ho maturidade incrível. Ética  ciência ida, maibe nudar  filosofia ida nia la constitui iha ciência empírica. Enquanto  normalmente atu sai ciencia ida percisa tebes ciências empíricas, nebe significa katak ciência hatu’ur nia iha fatos no iha verdade, no iha nia conversa sira nunka ses hosi fatos. Ciência ne’e empírica, tamba completamente lori iha  âmbito  empírico nian (experiência sensorial), nebe bele hare, bele rona,bele horon no bele kaer. Conhecimento empírico mai hosi observação  fatos sira no se nia consegue formula leis científicas nian, atu hatene ninia los ( verdade) tenke teste fali hodi liga fila fali ba fatos sira.iha comparação ciências sira seluk,  filosofia la limita ba sintomas (gejala) concretos. Filosofia fo coragem ba an atu hakat liu  nível konkretu ( como se pedisse ) hodi husu saida mak  sintomas concretos ne’e nia kotuk. Exemplo hanesan iha fisika(oinsa mak krea formula ida kona ba sasan nebe monu...volume gas)
Caracteristica Filosofia ne’e mos acontece ba etika. Etika mos la para deit iha buat nebe konkretu, ba buat fatos nebe halo,maibe nia husu kona ba “tenke” halo ou “labele halo”, kona ba “diak” no “at”. Exemplo kona ba korupsaun, se tuir sociologia nebe halo estudo kona ba fenomena social ,husu se mak halo korupsaun, ema riku ka ema matenek? Ema boot ka ema kiik? Maibe ba etika laos deit hare parte ida neba maibe nia hare liu ba aspeto normativa ou evaluativa ( “ korupsaun ne’e justifica?”, oinsa argumentu sira nebe suporta?).
Etika inclui iha filosofia maibe entre ramu sira filosofia nian sira seluk, nia iha ninia posisão mesak. Etika ninia knar mak halo analisa kona ba saida mak “tenki halo”. Tamba ne’e  mak ema hanaran mos etika nudar “Filosofia Pratico”. “Pratico” tamba ramu ida ne’e iha ligasaun direta ho comportamentu ema nian, ho buat nebe ema “tenke” ou “labele” halo.
Maibe , percisa sublinha katak, etika mos laos filosofia pratico ho sentido atu prepara receita sira nebe prontu atu ema usa deit.  Etika mak reflexaun kona ba tema sira nebe iha ligasaun ho ita nia comportamentu. Iha etika ita sei analisa tema fundametal sira hanesan: Consciencia, Liberdade, responsabilidade, valores,normas,direito, dever,virtudes. Nune’e ita bele dehan etika involve iha campo intelektual maibe ninia objeto relaciona diretamente ho pratica moris nian.

1.2.4        Papel Etika iha mundo modern
Sociedade ida-idak iha ninia valores no normas etico. Iha sociedade homogeny no taka metin ( sociedade tradisional) valores no normas facil atu simu no sei la halo questão barak. Iha situasaun hanesan ne’e otomaticamente ema simu valores no normas nebe iha sociedade neba. Individu sira nebe iha sociedade ne’e la hanoin naruk no dok. Maibe valores no normas etico iha sociedade tradicional ne’e jeralmente moris implicita(sei subar hela) deit  no  momentu ruma bele  sai expilicita(real). Liu-liu wainhira hetan desafiu no normas sira ne’e ema la moris tuir tamba desenvolvimentu foun. Muda hosi foho ba fali cidade, hosi rai kiak ba rai riku. Bele hetan cultural shock. Esperiencia sira ne’e laos ona buat foun.
Iha mundo modern ne’e siatuasaun sociedade tardisional ne’e laiha ona. Exemplo uluk inan aman mak husu feto ba oan mane..ohin loron lae ona…
Se ita hare situasaun etico ne’e iha mundo moderno ne’e iha carateristica tolu nebe sobre sai(menonjol):
1)            Pluralismo moral . Iha sociedade nebe diversa ita hare valores no normas nebe la hanesan. Maske iha sociedade nebe hanesan mos carateriza hosi pluralismo morais.
Pluralismo ne’e ita sente no koko liu tamba ita moris iha era komunikasaun. Ohin loron liu hosi  komunikasaun modernu  informasaun hosi mundo tomak tama iha ita nia uma laran nune’e mos buat ruma akontese iha sociedade lekar lalais deit. Desenvolvimentu nebe maka’as liu mak “internet”. Hakarak ho lakohi, hamutuk ho informasaun wain sira nebe ita simu halo mos ita hatene tan valores no norma hosi sociedade seluk, nebe la hanesan ho ita nian. Nune’e mos trasporte modernu sira hanesan aviaun, trenu no motorizadas  halo ema rihun ba rihun tinan ida hakat liu sira nia fronteira. Iha mundo empresarial nian mos la hatene ona ninia fronteira nune’e manajer, konsultan no tekniko barak haleu mundo atu sai funcionarios multinational corporation.
Pluralidade ne’e inclui mos valores no normas iha pratikas negocios,exemplo hanesan mos ho problema seksualidade iha matrimonio. Iha sociedade balun sei kaer metin kaben tiha mak hamutuk maibe iha seluk fali naran deit. Hanesan mos kona ba problema abortus. Hosi ne’e ita hare katak ital abele nega katak pluralidade moral nudar realidade ida iha sociedade modern.
2)            Ohin loron mosu problema etico  foun nebe uluk ema ida la hanoin hetan.
Problema etico foun ne’e mosu tamba desenvolvimento maka’as  iha ciencia no teknologia especialmente iha ciencias kona ba biomedis. Entre prolemas sira ne’e ida nebe grave/todan liu mak kona ba manipulasaun genetica, liu-liu manipulasaun genes (gen-gen) humanuo;ou bele dehan mos kona ba reprodução artificial hanesan fertilisasaun iha vidru ( fertilisasi in vitro) tanto liu hosi fo ran (donor) ou lae. Tanto inan sira “aluga” nia knotak ou lae;
 Atu halo pesquisa ho células-tronco (stem cells) tenke usa, células-tronco embrionárias nebe implica particularmente oho vida humana foun atu ba diak progresso ciencia medica; Area cientifica seluk nebe hamosu problema sériu iha moral mak fisika nuklear  fo possibilidade atu hamosu armas nuclear no hamoris energia electrika iha risco aas tebes.
3)       Iha  mundo moderno,  mosu  preocupação ética ida nebe  universal.
Iha carater datoluk ne’e ita hare iha preocupação etica ita nebe liu ona fronteira nasaun nian. Globalisasaun laos deit  sintomas (gejala) hosi aspecto economia maibe hosi mos aspeto morais. Ita hare iha activistas morais iha nivel  internacional. Bele iha forma servisu hamutuk entre agencia governamentais sira. 
Preocupasaun etico mundial nebe  konkretu liu mak Declaração Universal kona ba direitos humanos nebe fo sai iha ONU (PBB) dia 10 de Dezembro de 1948. Proklamasaun  ne’e ema bolu iha momento neba acontecimentu etico nebe importante liu iha secolu 20. Deklarasaun ne’e laos nudar deklarasaun kona ba direitu dahuluk iha historia maibe nudar deklarasaun dahuluk nebe globalmente tamba reconhece hosi nasaun sira membro ONU nian. Sem hare ninia conteudo,fatos ida ne’e nudar fenomena ida nebe extraordinaria.
Preocupasaun etico nebe hanesan simu mos universalmente,tamba problema etico  foun mos marca universalidade, ne’e katak aplica ba mundo tomak.
Problema etico sira nebe liga ba ciencia no tecnologia mak hanesan : meio ambiente, mudança climatica, pobreza iha terceiro mundo.
Situasaun moral iha mundo moderno ne’e convida atu haklean estudos kona ba etika. Estudo etika nudar meio ida atu fo prospetiva hodi bele resolve dificuldades morais nebe ita hasoru oin loron.
Razaun ita atu haklean estudo kona ba etika tamba situasaun hetan mudanca iha aspecto hotu. Tan ita percisa usa rasio atu bele resolve krisi moral nebe acontece. Hanesan iha seculo V (AD) nebe consciencia moral etico hetan krisi boot. Norma-norma moral tardicional laiha ona kbiit atu bele resolve,maibe hetok orienta liu tan ba subyektivisme no relativisme. Nune’e Sokrates no Plato hatudu solusaun ba krisi moral ne’e. Sira kaer metin nafatin ba norma sira nebe iha cidade(nasaun) nia laran nudar tradisional Grega nian. Buat foun nebe sira halo mak sira haka’as an hodi buka fundamentu ida ba norma sira ne’e. Ba dahuluk iha historia, sira usa rasio atu hatur fundamentu ida ba normas etico atu nune’e sira hahu etika filosofico. Ba ita mos laiha dalan seluk se lae usa rasio atu bele resolve problema morais nebe ita hasoru iha ita nia tempo ohin loron.


1.3          Moral, Religião no Etika Filosofica
Ita labele nega katak Religiaun iha relasaun metin ho moral. Iha ita nia moris lor-loron, ita nia motivasaun nebe forte liu ba ita nia komportamentu mak moral no religiaun.
Religiaun ida-idak iha ninia hanorin moral nebe sai manual(pegangan ) ba ninia membro sira nia hahalok. Ita kompara entre religiaun sira ninia hanorin moral iha diferença kiik liu. Ita bele hare hanorin moral iha religiaun ida nia laran iha regra rua :
-          iha regra nebe koalia kona ba hahan lulik,jejum,orasaun no sira seluk tan. Regra sira ne’e mak dala barak distingui religiaun ida ba religiaun seluk,maibe diferença ne’e la boot tamba regra sira ne’e interna religiaun ida nian.
-          iha regra etika nebe jeral liu nebe liu intereses religiaun ida nian deit,hanesan labele oho, labele bosok, labele halo sala foer no labele naok. Iha tradisaun Judeu-Kristaun regras etiko sira ne’e jeralmente tau hamutuk iha “Decalogo” ou “Maromak Nia ukun fuan sanulu”.  Laiha duvida,regras etika daruak ne’e mak importante liu no religiaun hotu simu ho meio nebe pratico no hanesan . Tamba regras etico nebe importante ne’e religiaun sira simu hotu ne’e mak visaun moral nebe religiaun bo-bot sira jeralmente hanesan.
Tamba sa mak hanorin moral iha religiaun ida importante liu? Tamba hanorin ne’e mai hosi Maromak no espressa Maromak Nia hakarak. Ho liafuan seluk tamba hanorin moral ne’e ninia fundamentu mak revelasaun Nain nian. Decalogo hato’o hosi Maromak ba Moises, nebe hakerek iha fatuk belar bot rua(Ex.31:38). Hanorin moral ida ne’e simu tamba razaun fiar nian.Maibe maske nune’e valores no normas moral laos exklusiva simu deit tamba razaun religiaun. Iha mos razaun seluk mak razaun rasional.
Filosofia ninia ponto partida iha rasio no hatur an iha rasio nia leten. Filosofia simu deit argumentu sira, katak razaun logika nebe bele kumpriende no aceita hosi ema hotu. Nia ivita an hosi elementu sira non-rasional nebe hases an ba avaliasaun rasio.  Enquanto fiar la nakloke ba avaliasaun rasional. Verdade fiar nian labele prova maibe fiar deit. Ninia verdade lasimu tamba kumpriende maibe tamba garantia ba ninia origem divina ou revelasaun.
Se religiaun koalia kona ba topiku etico sira,jeralmente halo homilia,katak, hakas an atu fo motivasaun no inspirasaun atu povo bele halo tuir valores no normas nebe sira simu tamba fiar. Se filosofia mak koalia kona ba topiku etiku sira nia fo nia argumentu,katak nia hakas an atu hatudu katak hahalok ida atu dehan nia diak ou at tenke hatudu ninia razaun rasional. Iha kontestu religiaun, kulpa moral ne’e pecado,katak ema nebe iha religiaun sente sala iha Maromak Futar oin tamba kontra Ninia mandamentu. Hosi aspetu Filosofia moral, kulpa moral ne’e  violasaun prinsipio etico ida nebe tuir lolos tenke respeita. Tamba ne’e iha erro/kulpa moral ne’e inkonsekuensia rasional.
Ninia konklusaun katak religiaun no filosofia hare assunto etico ne’e diferente. Maibe la dehan katak iha materia etiko laiha relasaun entre religiaun ho filosofia. Relasaun ne’e bele aproxima hosi aspetu filosofia no religiaun.
Hare hosi aspeto filosofia : filosofo ida nebe mak iha religiaun nia sei hetan duni influencia hosi ninia religiaun. Nia mos hetan influencia hosi ninia posisaun iha sociedade economia, cultura, gender no sira seluk tan. Filosofo maioria nebe iha religiaun sira hanoin moris ne’e santo. Visaun nebe hetan fonte hosi religiaun ne’e sei hetan influencia sira nia visaun kona ba problema etico hanesan abortus no eutanasia. Maibe visaun nebe mai hosi religiaun ne’e laos delek. Filosofo sira tenke reflete no responsabiliza buat hotu inclui visaun neb sai ponto de partida.
Hare hosi aspeto religiaun: nia koalia ni diskuti kona problemas etico sira nebe dala barak usa argumento sira nebe  jeralmente nia carater filosofica, liu-liu wainhira problema sira ne’e foun no mosu tamba desenvolvimento cientifico.
Moralidade laos monopoli ba ema nebe iha religiaun deit. “diak” no “at” laos iha sentido deit ba ema sira nebe iha religiaun. Iha mundo nebe nakonu ho pluralismo moral urgente liu presença etika filosofico nebe hakas an atu resolve problema etico basea ba rasio deit. Iha realidade pluralismo moderno nebe iha ita nia tempu ne’e maioria tamba etika humanistika no sekular nebe la hatama ona orientasaun hosi religiaun.Iha pluralisme visaun etico laos tamba deit iha religiaun oi-oin ne’e kiik no bele resolve maibe tamba iha didin nebe hafahe visaun etico ema nebe iha religiaun ho ema sikular. Se ita hakarak atu halo konsesus iha campu etika nian ita sei orienta an iha rasio tamba dalan seluk laiha.
Ita hare fali exemplo: Deklaasaun Universal kona ba direitos humanus (1948) Maromak nia naran no referensi ruma hosi religiaun balun mos la temi iha dokumentu ne’e  maske iha tempo preparasaun/elaborasaun iha nasaun balun mak mensiona atu tau. Ida nebe sai base etico hosi dokumentu ne’e tomak mak dignidade ema nian.

1.4         Moral  no lei (Hukum).
Relasaun entre Moral no lei ne’e metin tebes. Hosi aspecto lei nian, lei percisa moral. Tan ne’e iha razaun rua :
-          Lei sei la folin se wainhira laiha moralidade. Iha Cesar Romano iha ona espressaun “ quid leges sine moribus”: Folin saida hosi lei se moralidade la akompanha”. Se la ho moralidade lei ne’e mamuk deit. Tamba nee lei sempre sukat ho norma morais.
-          Razaun daruak ne’e kona ba executa lei.Sistema lei nian tomak liu-liu tahan hosi pilares 3  mak : Policia, procurador no juizos sira.
Iha parte seluk moral mos percisa lei. Moral sei iha deit kalohan leten se la espressa no la tau iha Instituisaun sira mak iha sociedade, hanesan akontese ho lei, liu-liu  lei penal ( labele oho, labele naok,labele bosok). Hahalok sira ne’e lei  bandu. Lei mos  regula konsekuensia sira  hosi prinsipios moral nian nebe detailho liu. Nune’e mak lei haburas impactu social hosi moralidade . exemplo respeito ema seluk nia propriedade ne’e prinsipio moral ida. Atu prinsipio etico ne’e hetan abut metin iha sociedade ne’e mak halo acordo lei ida kona direito atu hakerek iha nivel nacional no internacional,hanesan iha convenção Berna nian iha tinan 1886 .
Ne’e la dehan katak sociedade tenke halo moral iha forma hanesan lei. Lei limita an hodi regula relasaun entre humanidade nebe relevante.    
Maske iha relasaun metin entre lei no moral,maibe tenke defende nafatin katak moral la hanesan ho lei. Exemplo labele esiste lei immoral.
Diferencia entre Moral no Lei:
-             Lei ne’e hakerek sistematika no hakerek iha lei kanonik ida. Tamba ne’e norma juridika iha ninia certeza boot liu no iha carater obyektivo. Invez de norma moral ninia carater subyektivo no ninia konsekuensia “ hetan interompe” hosi diskusaun sira nebe buka klarifikasaun kona ba buat nebe tenke dehan ne etiko ou la etiko.
-             Tanto lei no moral regula komportamentu humanu, maibe lei limita an ba hahalok hosi liur deit,maibe moral ne’e kona hotu ba attitude interior ema ida nian.
-             Sansaun nebe iha ligasaun ho lei la hanesan  sansaun nebe ih aligasaun ho moral.
-             Lei baseia ba sociedade nia hakarak no to’o ikus nasaun nia hakarak.Moralidade baseia ba norma-norma moral nebe liu individu no sociedade.   


















PARTE II
LIBERDADE NO RESPONSABILIDADE

CAPITOLO II
NOSAUN LIBERDADE
       
2.1       ESPERIENCIA KONA BA LIBERDADE
Ita elabora  uluk kona ba liberdade tamba regulamentu sira sei la folin se wainhira ema la hala’o ho livre.
Laiha pessoa humana nebe lahatene kona ba liberdade,tamba liberdade ne’e realidade ida nebe metin ho ita ema. Iha ema ida-idak nia moris liberdade ne’e elementu esistencial. Ita hotu koko liberdade, tamba ita ema. Problema hahu mosu wainhira ita hahu espressa esperiencia ne’e iha livelo reflexaun. Tamba ida ne’e mak esforço no responsabilidade filosofia nian.
Esperiencia ida ne’e mos Agustinho koko nebe kona ba “horas”,se ema ida  la husu saida mak “horas” ita hatene hela maibe wainhira ema hahu husu sai mak “horas”? mak ita hahu konfusaun atu hatan.
Iha ne’e Agustinho hakarak atu dehan diferencia entre ciencias nebe formula eksplicitamente no ciencias implicita deit tamba nudar esperiencia. Esperiencia ne’e iha ninia carateristica mesak. Ciencias emperika,tanto ciencias naturais no ciencias humanismo,orienta ba esperiencia externa deit no tamba ne’e mak sira nia carater empirika ( katak baseia ba factus sira nebe bele hare hetan).
Especialidade ciencias empirika nian mak tetu,hola medida,hasai foto,halo statistika, ho lian seluk  defini  factus sira hosi liur. Ciencias nebe hahu hosi esperiencia sei fila fali  ba nia hodi halo verifika ninia hipotesa sira. Iha sentidu ida ne’e ita nunka defini kona ba liberdade.  Ho realidade empirika  matenek nain sira to’o konklusaun katak ita ema laiha liberdade.Tamba sira hare hosi parte liur deit sira lahare ba esperiencia internal nian. Iha esperiencia internal ne’e sasin ida deit mak “hau mesak”. Esperiencia ne’e mak buat nebe hau mesak koko kona ba hau nia an rasik no ne’e nunka nakloke ba ema seluk. Esperiencia internal ida ne’e hatudu hau nia liberdade. Iha hau nia hahalok sira nebe hau halo hau hatene katak hau livre. Liberdade mak relasaun entre “hau konkretu” ho hahalok nebe nia halo, tuir Henri Bergson (1859-1941). Filosofo França nebe hanoin barak kona ba esperiencia kona liberdade ne’e to’o iha konklusaun ida: “liberdade nudar factu ida no entre factu sira nebe ema tau ne’e laiha ida mak klaru liu”. Liafuan “Factu” ne’e nia sentidu lao hanesan iha ciencias empirika. Buat nebe Bergson dengan kona “factu” ne’e “dadus direta hosi esperiencia internal”.
Knar importante filosofia nian mak halo reflexaun kritiku no esplika saida mak ita koko espontaneamente. Liberdade nudar elementu importante iha ita nia esperiencia nudar pessoa humana,tamba ne’e liberdade ne’e tema especial ida iha filosofia.

2.2        NOSAUN LIBERDADE NIAN
Wainhira ita rona kona ba liberdade, buat nebe mosu uluk iha ita nia hanoin mak laiha ema ida mak obriga hau atu halo buat ruma nebe kontra hau nia hakarak.
Maibe liafuan liberdade sei iha sentidu ida nebe klean liu mak ita bele decide mesak buat nebe ita hakarak atu halo. Ita la hanesan ho animal. Ita decide ita nia hahalok rasik. Tamba ita iha capacidade ne’e mak ita respeita tebes liberdade nebe ita simu hosi  sociedade.
Ita sempre halo diferença entre sentidu rua;
-          Liberdade nebe ita simu hosi ema seluk, ne’e mak liberdade social.
-          Liberdade iha sentidu ba ita nia capacidade atu decide rasik kona ba ita nia hahalok.

2.2.1  Liberdade Social – Politika
Uluk nanain ita tenke halo diferenca entre liberdade social-politika no liberdade individual. Sujeito liberdade social –politika nian ne’e nasaun ida, maibe sujeito liberdade individual ne’e ema ida-idak.
Liberdade social politika ne’e produto luta ida nebe iha historia tomak. Nia laos buat nebe iha ona.

2.2.1.1               Liberdade  povu verso poder absoluta
Nação rua mak iha papel importante iha historia Europa no mundial nian,nebe sai pioneira ba liberdade social politica tuir forma ida uluk  mak  Reino Unido no França. Iha Reino Unido restrições absolutisme liurai sira nian nebe lao durante periodo naruk ida. Dalan dahuluk mak Magna Carta (15/6/1215), Carta (piagam) nebe D. João forçadamente (terpaksa) hasai tamba situasaun,nebe fo liberdade balun ba barões sira no bispo Britanica sira( bispos Grã-Bretanha). Liu tiha restrição poder absoluta monarquia acontece iha tempo naruk no to’o ikus hotu lolos ho revolução ida nebe hanaran “The Glorius Revolution (1688)”.  Naran ida indika evento William III no Mary Stuart nebe tur iha  trono Inglaterra nian, nebe reconhece no simu  Declaração de Direitos. Carta ne’e hakerek kona ba formulação direito sira Parlamento nian hasoru monarquia. Essêncialmente, evento ne’e hatudu  vitória parlamentar ida hasoru liura autocratas sira. Nune’e ba dahuluk iha historia mundial formula democrasia modem nebe parlamentu sira limita no kontrola poder liurai sira nian.
Liu tiha século ida, iha França absolutismo liurai sira nian derrota tan lalais( derepenti) no dramático liu hosi  Revolução Francesa (1789), nebe resulta liurai Luís XVI nia kakorok ema hasai tiha ho instrumentu ida naran guilhotina (1792), Depois liu tiha fulan balun ninia esposa, a rainha Maria Antonieta mos mate. Lutador sira Revolução Francesa nian, laos deit fo limitação maibe derruba (menggulingkan) governo liurai sira França nian nebe sira fo nara “antigo regime”. Slogan nebe espressa objectivo revolução ida ne’e mak  "Liberdade, Igualdade, Fraternidade". "Liberdade" iha ne’e claramente ninia significa, iha  sentido "liberdade política" nian. To’o oras ne’e  lema ne’e sei tau hela/ estampada iha entrada portaun  prefeitura francesa nian.
Ideia principal nebe revolução França no revolução nebe la fakar ran iha Inglatera secolu ida antes ne’e  mak  “ Soberania popular ”.  Se mak iha poder supremo ne’e naran antiga nebe fo ba liurai sira. Konsciencia ne’e mosu hosi dificuldade no sofrimento nebe povo hetan tamba liurai  usa sira nia poder absoluta hodi  hanehan povu( tributo, servisu forcadu(rodi),no abuso poder no sst).
Limitasaun badak kona ba liberdade social – politica tuir forma dahuluk ne’e ita bele nota rua  mak:
Dahuluk, realizasaun liberdade social-politika ne’e la limita deit ba nasaun rua nebe temi tiha ona iha leten maibe iha nia relevansia universal; daruak , iha ninia ligasaun ho etiku. Idea nebe sai base ba librdade social-politika iha forma ida ne’e mak iha ninia karater etiku. Desenvolve hosi monarquia ba iha democrasia moderno ne’e laos deit realidade historico ida maibe ne’e mos dever etiku ida. Soberania tenki iha povu nia liman laos iha fali instansi seluk. Ne’e esigencia etika ida. Liberdade povu nian labele hadau hosi ditadura se nian deit.

2.2.1.2               Independencia versu kolonialisme
Iha forma daruak hosi liberdade social-politika ne’e hetan realizasaun iha dekolonisasaun ne’e iha ita nia tempo ohin loron ne’e hotu ona. Liberdade iha forma ida ne’e bain-bain ita bolu “Independencia”. Iha tempo moderno ne’e nasaun barak mak hetan ninia independencia desde secolu 18, hahu hosi America . Estadus Unidos  mak nasaun ida uluk liu hetan nia independencia hosi poder Inglatera nian ho the Declaration of Independence iha tinan 1776.
Ronde daruak hosi processo dekolonializasaun mak acontece depois de funu mundial daruak(II). Uluk liu iha Asia hafoin iha Africa. Ohin loron iha kontinente rua ne’e laiha tan nasaun seluk ukun nasaun seluk. Iha deit nasaun balun mak estatuto independencia sei problema,tanba razaun historiku nebe especial.
Iha ne’e mos ita sublina liu tan katak iha processu dekolonizasaun nia kotuk ne’e karater etiku. Oinsa ema nia visaun seculo antes,maibe iha tempu moderno ne’e la digno ona atu nasaun ida ukun nasaun seluk.


2.3       ANATOMIA LIBERDADE INDIVIDUAL

2.3.1 Liberdade Eksistensial
2.3.1.1  Nosaun Liberdade Eksistensial
Liberdade  existencial consiste essencialmente iha capacidade humana atu bele defini nia an. Ninia Natureza positiva. katak, liberdade laos sublinha iha livre hosi saida  maibe livre tamba saida. Ita iha kbiit atu determina ita nia assaun rasik.Liberdade ne’e hetan ninia forma positiva iha ita nia  assaun sira nebe halo de proposit.
Laos atividade hotu nebe ema halo ne’e nudar assaun. Dada is ne’e laos assaun tamba nia otomatica ba ema moris. Assaun ne’e atividade nebe halo ho proposito. Halo assaun ida tamba iha finalidade no iha ninia objetivo ruma,ho consciencia katak depende ba ita atu halo atividade neba ka lae. Animal nunka halo assaun. Nia halo buat hotu tamba instinto deit. Ema lae, hasoru ninia instinto mos nia sei decide buat ruma nafatin. Ne’e mak dehan katak ema iha kapasidade atu defini ninia hahalok no assaun sira.
2.3.1.2  Significado liberdade eksistensial
Liberdade esistencial nudar capacidade humanu atu difini ninia lalaok rasik. Capacidade ne’e mai hosi ema ninia capacidade atu hanoin , hakarak no realiza iha hahalok. Iha assaun hau nia an rasik  mak halo, hau nia an hola parte iha assaun . Nune’e liberdade esistencial laos deit hau difini hau nia assaun maibe liu hosi  assaun ne’e hau difini hau nia an rasik. Pessoa humana laos depende ba stimulasaun hosi liur nebe difini kona ba nia an. Maibe hasoru stimulasaun sira ne’e pessoa humana hola attitude ida  nebe livre atu difini nia an rasik.
Tan ne’e liberdade ne’e sinal no espressaun dignidade humana. Tamba ninia liberdade mak ema ne’e sai criatura Maromak nian nebe autonomo nebe difini nia an rasik no hola nia attitude/ decisaun rasik. Tan ne’e la livre ne’e katak ita hewai ema nia dignidade.

2.3.2 Liberdade  fisika e Espiritual
Saida mak ema difini? Liberdade ba pessoa humana mak nia bele difini saida mak nia hakarak fisikamente atu halo. Nia bele bok nia isin lolon tomak tuir ninia hakarak rasik,iha koridor nudar ema. Liberdade pessoa humana laos buat nebe abstratu maibe konkretu,tuir ninia humanidade. Maske nia livre fisikamente atu bok an maibe nia iha mos ninia limitasaun, hanesan nia bele bok an avontade maibe nia labele semo hanesan manulin ou sira seluk. Limitasaun ida ne’e ita labele hare nudar hanehan ida ba ita nia liberdade maibe nudar realizasaun  especial ita nia liberdade nian nudar ema. Ida nebe hamenus/reduz  ita nia liberdade mak coerção (paksaan).  Tamba ita nia isin iha lei natural nia okos, liberdade atu bok ita nia isin lolon bele hatun  hosi força fisika . Ne’e ita bolu halo ho força ( de força/paksaan).
Se iha mos Coerção ne’e hatudu katak liberdade física,  laos deit capacidade fisica maibe hetan abut iha ita nia vontade. Animal mos bok sira nia isin lolon. Buat nebe halo ita lahanesan ho sira mak sira bok an tuir sira nia instintu,maibe ita ema tuir buat nebe ita hakarak iha ita nia hanoin. 

2.3.3 Liberdade Psikologica

Sentidu liberdade ne’e importante los iha ita ema nia moris. Liberdade psikologica ne’e kapacidade ida nebe ema iha atu hala’o no orienta nia moris. Kapacidade ida ne’e contempla “vontade” nebe sai ninia karater. Tan ne’e naran seluk hosi liberdade psikologica mak “livre vontade”(free will). Liberdade ida ne’e iha relasaun metin ho realidade katak ema nebe criatura nebe iha hanoin/rasio. Nia bele hanoin molok halo assaun ruma. Ema nebe livre mak ema nebe mos  rezeita ou dehan “lae”. Buat nebe essencial iha ne’e mak ema ne’e iha liberdade atu defini nia an rasik. Liberdade psikologica ne’e “auto-determinasaun”: defini hau hosi hau nudar filosofo França Henri Bergson dehan. Iha ne’e “hau” ne’e sujeito no objetu dala ida. Katak ida nebe difini ne’e hau,no hau mak sai definidor ( yg menentukan adalah saya dan yang ditentukan adalah saya juga).exemplo ema moras naokten nian, nia  naok sente la livre maibe ninia laran dudu duni nia atu halo.
Liberdade física hetan abut iha liberdade espiritual. Liberdade espiritual mak ita nia kapacidade atu difini rasik buat nebe ita hanoin, atu hakarak buat ruma,atu halao assaun iha plano nia laran. Liberdade espiritual hetan abut hosi ita nia hanoin. Tamba ita nia hanoin, nebe liu ita nia  limitasaun fisika nian. Liberdade espiritual humana ne’e ampla hanesan ho hanoin no sombra ema nian.
Ita nia liberdade espiritual ema ida sei la disturba,maske dala ruma ita hetan buat ruma nebe obriga ida tenke halo maibe saida mak ita hanoin ema lahatene.
Maibe indiretamente ita nia liberdade atu hanoin bele hetan influencia hosi liur nebe bele disturba ou too halakon.(ex. Campanha partidu politiku sira).
Entre liberdade fisika no espiritual iha relasaun metin liu. Assaun ne’e vontade ida nebe mak hola isin (menjelma) no sai real , no vontade mak inicio assaun nian. Hakarak atu bok isin lolon ne’e katak hatudu no halo duni.
Ita tenke destingui entre vontade no desejo(keinginan). Desejo ne’e katak ita hakarak buat barak,ita mehi barak maibe ita laos realiza hotu. Oin seluk ho vontade. Se hau iha vontade atu servisu ou estuda maka’as laiha dalan seluk hau tenke servisu no estuda maka’as. Ema barak iha desejo atu sai ema nebe badinas maibe ema oituan deit mak hakarak atu hala’o.
Iha assaun mak vontade sai realidade iha ninia sentidu nebe lolos.

2.3.4 Liberdade Moral
Liberdade moral ne’e iha ligasaun metin ho liberdade psikologica.
Liberdade psikologica katak ema sente livre deit, maibe liberdade moral ema livre ho vontade.

2.3.5 Liberdade Juridica
Tamba iha ligasaun metin ho lei. Liberdade juridica ne’e nudar aspetu direitu ema nian. Ne’e duni iha ne’e direitu ne’e tanesan ho liberdade. Liberadade ne’e iha sentidu mak kriterio fisiku no social nebe ema percisa atu hala’o ita nia liberdade iha konkretu. Ho liberdade juridica ne’e katak kriterio moris nian hotu  iha aspetu economia,sosial no politika nebe percisa atu hala’e liberdade ema nian iha moris konkretu atu realiza posibilidade nebe subar hela iha ema nia
laran.

2.3.6    Liberdade Social
Liberdade Social  katak liberdade ne’e ema moris iha relasaun ho pessoa humana sira seluk.
Ita koalia kona ba liberdade nebe iha relasaun ho ema seluk nia hakarak. Ida nebe ameasa ita nia liberdade laos kbit naturais nebe delek, no laos mos ema ida nia hahalok nebe la ho hanoin maibe liu-liu ema seluk ninia hanoin no vontade.

2.3.6.1     Tipo liberdade social nian
Iha tipo oi-oin  liberdade Social mak
2.3.6.1.1.      Ema nebe livre mak ema nebe la hetan presaun fisika ou Liberdade Fisika;
2.3.6.1.2.      Ema nebe livre mak ema seluk la hadau sira nia direitu ou Liberdade juridica; ema nebe moris iha nasaun ditadura lahetan liberdade ida ne’e.
2.3.6.1.3.      Ema nebe livre mak ema nebe lahetan presaun psiquika ou liberdade psikologica. Ema nebe moris la normal
2.3.6.1.4.      Ema nebe livre mak ema nebe la hetan presaun moral ou liberdae moral.nia halo sasan ho livre vontade.
2.3.6.1.5.      Ikus liu ema nebe livre mak ema nebe defini rasik nia moris. Ninia moris laos instnsi seluk mak halao. Bolu mos naran liberdade esistencial.

2.3.7 Arbitrarines ( kesewenang-wenangan)
Dala barak ema hanoin liberdade mak halo buat hotu nebe ema hakarak. Liberdade iha ne’e kumpriende nudar livre hosi obrigasau sira hotu. Libre hosi estuda. Se wainhira ema koalia kona convivencia livre,domin livre ou free seks. Livre iha ne’e husik an hosi norma no regulamentu.
Kumpriensaun liberdade ida ne’e mak iha liberalisme nia kotuk iha secolu 19. Tuir sira nia hanoin negocio sai esforco livre ida wainhira nasaun labele tama netik.

2.4       LIMITASAUN  LIBERDADE EMA NIAN

2.4.1 Factores internal
Ema nia liberdade uluk nanain hetan limitasaun hosi laran,tanto fisiku no psiquiku. Ita ain as ka badak,bokur dan krekas,moras ka isin diak,feto ka mane,hau ferik ka katuas. Ema sempre iha estrutura fisika  balun nebe limita nia liberdade.
Iha mos estrutura psiquika nebe bele limita ema atu livre mak hanesan,matenek ka beik,emosaun lalais ka nei-neik, agresivo ka kalma.
Ho liafuan badak ita bele dehan mos ema nia liberdade limita hosi oposisaun rua nature-nurture. Natura katak buat hotu nebe ita iha naturalmente. Nurture mak factores hotu nebe aumenta ba iha nature hanesan edukasaun.ambiente hahan.
liberdade fisika, liberdade psiquika.
Liberdade fisika nebe limita obrigatorio. Ne’e katak ema seluk usa nia kbit bele halo ita lakon hanoin.Exemplo ema halo violasaun seksual.
Liberdade psiquika ne’e la limita diretamente tamba ita nia laran ema seluk  la hatene. Maibe tamba ita nia laran ne’e iha ligasaun ho ita nia fisiku bele hatudu sai ou ema seluk bele hare. Limitasaun ne’e nele liu hosi ema seluk nia presaun.
Limitasaun rua ne’e hanesan tanba  nia hamenus ita ema nia kapacidade atu defini ita nia an rasik.

2.4.2 Ambiente
Ema nia liberdade hetan limitasaun hosi  ambiente tanto natural no sosial.
Iha Timor sei la livre atu halo ski (lomba iha salju),tamba ita nia klima tropikal. Ema nebe hosi ambiente naukten profissional nia la livre atu moris fali hanesan ema nebe honestu.

2.4.3 Ema seluk nia liberdade
Hau nia liberdade hetan limitasaun hosi ema seluk nia liberdade. Ita labele halos katak tamba hau livre liu to’o ema seluk lakon nia liberdade. Ida ne’e mak limitasaun nebe fo konsekuensia boot ba etika. Iha ne’e ita tenke rekuinese ema seluk nia liberdade ne’e katak hau respeita ema seluk nia direitu.
2.4.4 Gerasaun foun nebe atu mai
Ida ne’e mos limita ita nia liberdade tamba ita tenke hanoin mos ba gerasaun foun nebe mai, laos tamba ita livre ona nune’e usa no halo buat hotu to’o hotu.

2.4.5 Liberdade normativa
Liberdade  normativa , ne’e limita ita nia liberdade liu hosi norma-norma sira.
Limitasaun ne’e la hanesan ho limitasaun fisika no psiquika, tanba rua ne’e bele hamenus hau nia liberdade atu defini kona ba hau nia an rasik maibe liberdade normativa ne’e hau nia kapacidade atu deside ou defini hau nia an ne’e completu hela(utuh), buat nebe lakon mak hau nia direito atu halo buat seluk. Nune’e dever la hamos maibe nia desafia hau nia liberdade esistencial. Exemplo maski hau nia direitu atu rona musika ema bandu maibe hau rona nafatin. Atu rona ka larona ne’e depende nafatin ba hau atu decide.
































CAPITOLO III
RESPONSABILIDADE NO LIBERDADE

INTRODUSAUN
Responsabiliza iha ligasaun ho “resposta”(hatan). Responsabilidade katak bele hatan/bele responde kona ba hahalok nebe halo tiha ona. Ita bele husu ba ema nebe iha responsabilidade atu fo esplikasaun kona ba ninia hahalok sira. Laos deit se nia bele maibe nia tenke hatan. Responsabilidade katak ema labele nega,se wainhira ema husu kona ba ninia hahalok. Resposta tenke fo ba se?? Ba nia an,ba sociedade se nia ema nebe iha religiaun nia fo ba Maromak.
3.1         Responsabilidade no Liberdade
Iha responsabilidade iha sentidu “causa”(penyebab). Ema responsabiliza ba buat/causa nebe nia halo tiha ona. Ema nebe la sai causa ba buat ruma nia la responsabiliza.Maibe atu responsabiliza la too deit ema ne’e sai causa maibe sai causa nebe ho livre. Liberdade sai kriteriu absoluta atu responsabiliza.
Responsabilidade bele direta no indireta. Responsabilidade direta se wainhira ema nebe halo hahalok ne’e responsabiliza rasik. Responsabilidade indireta wainhira ema seluk mak responsabiliza hahalok nebe nia halo.
Bele mos halo diferencia entre responsabilidade retrospektiva no prospektiva.
Responsabilidade retrospektiva mak ema responsabiliza ba nia hahalok nebe halo tiha ona no ho ninia konsekuensia tomak. Exemplo ema nebe servisu iha apotik fo sala tiha aimoruk latuir receita doutor nian,nia tenke responsabiliza hahalok ne’e. Responsabilidade prospectiva mak responsabiliza ba hahalok nebe sei mai.exemplo: apoteker molok loke apotik nia iha responsabilidade tomak ba aimoruk sira nebe iha.
3.2         Etapa Responsabilidade nian
Ita hare ona kata se la ho liberdade responsabilidade mos laiha. Dala ruma hahalok bele hanesan maibe ninia responsabilidade la hanesan. Ita hare tok kona ba “naok”.
A.        Antonio naok,maibe nia lahatene se nia naok ( foti sala pasta tamba hanesan)
B.        João naok,tamba nia iha moras ida (nia foti ema nia sasan tamba nia iha moras ida)
C.        Carla naok, tamba nia hanoin nia bele naok ( naok tamba oan sira la han tiha ona loron hat)
D.       Dario naok tamba ema seluk obriga nia no ameasa atu oho nia(naok tamba nia patraun obriga)
E.        Eko naok tamba nia labele tahan nia an( naok tamba hakarak iha mos sasan hanesan ema seluk nian)
Nune’e atu determina ema ninia responsabilidade ne’e la facil. Depende ba lei mak determina kona ba idade nebe mak seidauk bele responsabiliza nia hahalok. Ba ema nebe idade boot mos dala barak dificil atu responsabiliza se ita hare ba etapa sira responsabilidade nian. Ita hare hanesan ema moras sira labele responsabiliza nia hahalok.
3.3         Problema Responsabilidade Colectiva
To’o oras ne’e ita koalia kona ba responsabilidade pessoal. Iha etika ema barak husu iha responsabilidade individual deit ka iha mos responsabilidade colectiva? Ema balun hatan bele iha responsabilidade colectiva maibe barak   mak la simu hanoin ida ne’e. Exemplo kona tragedia iha Copa campiaun Belgia iha Maio 1985 nebe suporter clubo Inglatera no clubo italia nian nebe baku malu. To’o ikus nasaun inglatera  sente responsabiliza ba vitima sira.
Ita hare tuir responsabilidade moral entaun responsabilidade colectiva ne’e perigu tamba responsabilidade ne’e ema ida-idak nian.  Maibe sentimentu responsabilidade ne’e sempre iha,laos deit razaun etiku maibe liu-liu razaun psikologiku. Grupo ida hamutuk tamba factores afectiva(  familia ka nasaun nebe hanesan), tamba solidariedade, no tamba factores historico no tradisaun. Tamba ne’e grupo ida bele sente responsabildade  ba ninia membro sira nia hahalok maske sira la partisipa iha hahalok ne’e. Sentimento responsabilidade ida ne’e hahalok nebe diak noa onrado. Tan ne’e buat nebe estadu inglatera halo hodi responsabiliza ba vitima sira nebe hatan ataka hosi ninia cidadaun iha jogu ne’e diak.
3.4         Liberdade eksistencial
Liberdade eksistensial katak ita tenke hola attitude ida. Nune’e ita mak responsabiliza ba ita nia hahalok laos sociedade. Ita labele halai hosi ita nia responsabilidade maske ita halai tuir deit ema.
3.4.1    Responsabiliza liberdade
Liberdade eksistensial laos deit ita responsabiliza ba buat nebe ita halo labele soe ba ema seluk nia leten,maibe decisaun nebe ita halo ne’e mos tenke responsabiliza. Atitude nebe ita hola ho liberdade sei diak liu wainhira tuir ita nia responsabilidade. Nune’e liberdade eksisitensial nee laos dehan ita hola decisaun konforme ita nia hakarak, maibe ita hetan liberdade social hodi sociedade,ne’e katak ita simu responsabilidde atu haisi espasu liberdade ne’e ho significativu.
3.4.2    Wainhira responsavel sai livre liu tan
Ema nebe rejeita atu responsabiliza ne’e katak nia hatene no ho konsiente kona ba buat nebe nia deveria halo,maibe nia lahalo. Ne’e katak halo ema ne’e hetok la sente livre. Ema nebe laiha responsabilidade mak ema nee laiha kbiit atu halo buat nebe nia rasik mak avalia nudar buat ne’e diak liu. Nune’e nia ladun livre atu hola decisaun ba nia an rasik.
Rejeita atu hola responsabilidade iha konsekuensia rua:
-             persepsaun sai klot liu tan. Hare buat hotu hosi ninia pontu devista no sentimento ninia ego nian.
-             ema nebe laiha responsabilidade sai fraku liu no sei la livre liu atu hola decisaun ba nia an rasik.
Ema nebe pronto atu responsabiliza  hetok sai forte no livre no sai ema nebe iha visaun luan.
Ema nebe iha responsabilidade mak ema nebe domina nia an, nebe laos tuir ninia sentimentu no emosaun sira,nebe pronto ba to’o ninia objectivu nebe nia ho konsiente katak ne’e mak los liu ona.
3.4.3    Anotação  kona ba etika tradisional
Terminologia responsabilidade ne’e nudar termos moderno. Maibe la dificil atu hatudu katak iha etika tradisional mos iha relasaun entre ema nia pessoa humana no pronto atu responsabiliza.
PARTE III
A CONSCIENCIA MORAL

CAPITOLO IV
CONSCIENCIA
Ita hare tiha ona iha capitolo rua liu ba iha realidade rua nebe la hasoru malu. Iha parte ida ita nia liberdade social hetan limitasaun hosi sociedade, no iha fali parte seluk liberdade esistencial esige autonomia moral.
Nune’e iha kapitulu ida ne’e ita hahu hosi realidade rua nebe mensiona ona. Oinsa ita nia consciencia hatudu an iha  sociedade nia oin, no ita sei buka atu kumpriende karater esencial hosi ita nia consciencia.
4.1      Konsiencia (Kesadaran) no neon (hati nurani)
Saida mak neon?  Em jeral neon  mak “agencias”(instansi) ida iha ita nia an nebe avalia diretamente  kona ba moralidade ita nia hahalok nian agora no iha ne’e. Ho “Neon”  hakarak atu dehan apreciação ita nia komportamentu diak no at nebe iha relasaun ho ita nia moris konkretu. Neon mak haruka no bandu ita atu halo buat ruma agora no iiha ne’e. Nia la koalia kona ba buat nebe komun maibe kona situasaun ida nebe konkretu liu.La tuir neon katak destroi ou sobu ita nia integridade pessoal no sai traidor ba ita nia dignidade nebe profundo. 
Bele dehan mos neon mak konsiencia moral : “agências” nebe halo ita percebe buat nebe diak no aat (moralmente) iha ita nia komportamentu no tamba ne’e nia fo informasaun no orienta ita nia hahalok sira iha campo moral nian. Tan ne’e neon iha relasaun ho facto nebe hatudu pessoa humanu iha konsiencia. Atu intende ida ne’e percisa distingui entre reconhecimento no konsiencia. Ita reconhece/hatene wainhira ita hare,ita rona no sente buat ruma. Maibe reconhecimento ida ne’e laos deit monopolio humano. Animal id abele rona no sente buat dois ruma tamba nia mos bele reconhece . Tebes duni, existe animal balun nebe sira reconhecimento ne’e kroat liu fali sentidus humano. Maibe  ser humano deit mak iha konsiencia. Ho konsiencia ne’e hakarak atu dehan kapacidade humano atu hatene ninia an rasik hodi nune’e bele reflete kona ba nia an rasik. Ser humanos laos hare deit ai-hun sira hosi dook maibe nia mos konsiente/percebe katak nia mak hare.
Animal ida lakonsegue  hanoin no reflete kona ba nia an rasik. Ema deit mak iha konsiencia.Iha ema bele iha especie “duplikasaun”(penggandaan): nia bele fila ba nia an rasik. Nia bele foti nia an rasik nudar objecto ba ninia identifikasaun. Nune’e, dobrando ou duplikasaun iha ne’e mak iha processu reconhecimento ema laos deit serve nudar sujeito,maibe mos nudar objeto.
 Atu hatudu konsciencia iha Latim no iha lingua sira nebe hhosi hun ida,usa liafuan conscientia. Liafuan ne’e mai hosi  verbo scire (hatene/deskobre) no prefixo(awalan) con- (junto com.também). Nune’e conscientia lolos ne’e significa “co-saber”(turut mengetahui”) no fo hanoin fali mai ita kona ba sintomas “dobrar”(penggandaan) nebe ita temi uluk ia leten: hau laos hare deit ai-hun neba,maibe hau  mos “hatene hotu”(turut mengetahui) katak hau mak hare duni ai-hun ne’e.
Hare dadaun hau konsciente katak hau nia an rasik sai nudar sujeito ba comunikasaun. Konsciensia nafatin hosi lian Latim ( lian sira nebe hanesan ho nia ou mai hosi hun ida deit) mos usa atu indica ba “neon”.iha konsciencia mos  iha duplikasaun nebe hanesan.Laos deit ser humanu mak bele realize aksaun nebe moral (diak ou at), maibe mos iha “co-saber” kona ba ita nia hahalok morais.
Iha ita nia laran iha agencias nebe  bele avalia moralmente hahalok sira nebe ita ema halo ona . Konsciência  nudar “testemunho” ida kona ba ita nia hahalok nebe ita halo ona moralmente.Ne’e  facto nebe mak espressa diak iha liafuan ne’e iha lian Latina conscientia.
Fenomeno konsciencia mak,lolos ne’e iha,no iha culturas hot-hotu.
Maibe uluk dala barak termo ida ne’e seidauk  klaru ou disponiveis Mas muitas vezes o primeiro termo ainda não claramente disponíveis atu hatudu fenomeno. Iha textos Antigos hanesan Biblia Testamento Tuan ou iha Bhagavad Gita laiha termos ida atu esplika neon/konsciecia,maibe fenomeno ne’e ema hotu hatene ona, nebe prova iha exemplo tolu iha leten. Termo konsciencia iha ninia historia naruk no komplikadu nebe ita sei labele esplika iha ne’e.

4.2     Instituição normativa tolu
Iha ita nia moris laos deit sociedade mak dehan ba ita oinsa ita atu moris. Iha instituição tolu mak propõe sira nia normas ba ita.
4.2.1    Sociedade
Sociedade nebe ita koalia iha ne’e komposto hosi ema hotu no instituição nebe fo influencia ba ita nia moris. Ida nebe uluk no importante liu mak “ita familia”rasik liu-liu ita nia inan-aman. Hosi sira mak ita aprende uluk buat nebe mak bele no labele atu halo,buat nebe mak diak no ladiak,oinsa ita convive ho ema seluk. Diferencia entre diak no at ita aprende hosi sira.
Wainhira ita boot ba dadaun iha tan ona instituição seluk nebe propõe ninia esigencia ba ita. Ne’e mak “escola” ho ita nia mestri ho mestra sira. Iha escola ita aprende atu mai ho pontualidade,atu hetan notas boot liu hosi dalan lalos ne’e ladiak. “Religião” esige fiar no hahalok balun nebe basico liu hosi ita. Iha  norma lubuk ida nebe ita hetan iha ita  nia “servisu fatin”. “Nasaun” fo normas lei no regulamentu sira nebe ita percisa obedece se lae ita hetan castigo. Laos deit instituição sira mak normas maibe iha ema grupo informal balun nebe hosi sira ita aprende oinsa atu halo hahalok ida. Exemplo iha grupo sira ne’e nia leet mak grupo sira nebe idade hanesan. Grupo sira ne’e dala barak sira nia normas forte liu.
Ho liafuan badak ita bele dehan sociedade ho ninia instituição sira nudar fonte orientasaun moral dahuluk ba ita. Hosi sociedade ita aprende oinsa atu moris.

4.2.2    Internal (Superego)
Hosi psikologia ita hatene katak labarik kiik hahu ona internaliza mandamentos,bandu,no normas morais hosi inan-aman. Iha psikologia lian iha ita nia neon bolu naran “Superego”. Superego ne’e katak sentimento moral espontanea. Superego revela an iha sentimentu moe no sente sala nebe mosu aoutomaticamente iha ita nia laran wainhira ita contra normas sira nebe ita internaliza tiha ona. Buat nebe karateriza superego mak sentimentu sira ne’e mosu wainhira laiha ema ida mak hare ita wainhira ita halo sala(contra). Superego laiha ninia normas original mesak,maibe nia hato’o deit normas hosi ambiente social ou hosi instituição normativa datoluk nian,ideologia.

4.2.3    Ideologia
Iha ne’e katak hanorin hotu kona ba sentidu moris nian, kona ba valores basico no kona ba oinsa mak ema tenke moris no halo atitude ruma. Maske ideologia mos la ses hosi sociedade maibe tenke halo diferença tamba nia servisu iha forma abstratu, nudar konviksaun ema ida nian nebe nia kaer metin. Kbi’it ideologia nian hetan ninia orientasaun hasoru ita nia fuan no kakutak. Hakuak ideologia ida katak iha konviksaun ba buat saida deit mak iha laran no pronto atu halo tuir. Ideologia esige atu ema tau ses ninia avalisaun rasik no halo tuir doutrina nebe nia hanorin. Iha ne’e laos deit ideologia forte no takametin,maibe doutrina ida-idak. Religião mos bele hatama iha ne’e.

4.3     Limitação poder instituição normativa tolu
Wainhira ita lahetan problema moral boot, ita sei agir tuir valores no normas nebe iha sociedade tanba orienta hosi ita nia superego rasik. Elementu  ideologia dala barak kahur malu ho elementu sociedade nian. Dala barak akontese normas sociedade no esigencia ideologia,liu-liu wainhira ideologia ne’e nia caracter forte no esclusivu bele la hasoru malu. Iha situasaun ne’e hare buat importante: moralidade laos sempre hetan limitasaun hosi adaptasaun ba instituisaun normativa tolu ne’e nia esigencia. Maibe enjeral,iha situasaun normal ita la reflete barak kona normas ida nebe mak ita tenke reconhece,maibe kona ba oinsa ita hakarak atu obedece ba normas sira ne’e.
Dala ruma mos bele akontese katak ita deskobre ita nia an iha situasaun nebe esigencia instituisaun tolu ne’e problematico.
Ida ne’e mak Johan cidadaun iha hosi nasaun sosialista ida iha Afrika nebe domina hosi partidu unico “Partidu uniaun popular (PRR). Partide no nasaun ne’e iha ninia ideologia legal nebe esige fiar nebe sem reserva ba ninia autoridade ho objectivu atu kria sociedade foun nebe nakonu ho ksolok. Johan dedika an nudar jornalista nebe nurak hosi diario partidu nian. Iha tempo nia to’o ba iha area rurais ida atu halo kobertura. Area neba ameaciado hamlaha, hahan iha armagem mamuk hotu ona, labarik sira hahu ona  mate tamba menus aihan. Buat nebe halo Johan hakfodak mak lider lokal neba sira haka’as an atu taka realidade ne’e, no sira rasik moris iha sobra(berfoya-foya). Wainhira nia hato’o ninia reportagem ne’e ba team redasaun,chefe dehan katak   desastre ida ne’e labele fo sai. Wainhira Johan esige atu hato’o ajuda ba fatin neba, Johan hetan ameaca boot. Maibe Johan hanoin nafatin ninia maluk hosi nasaun ida nebe mate  hamlaha, tamba elite politica sira vitimisa hosi korupsaun demaisado.  Ninia matan hahu nakloke hare ba korupsaun moral hosi rezime iha ninia nasaun ne’e. Nia sei iha dalan ida atu ajuda nia maluk sira: nia haruka ninia reportagem ne’e ba nasaun liur, iha neba ninia relatorio ne’e ema sei publika sai. Publikasaun nee’ sei obriga estadu atu fo tulun ba sira nebe hamlaha, tamba mos estadu sei halo hela memorandum ida ho nasaun seluk katak sei bele empresta osan hosi nasaun seluk se wainhira husik ninia povo hamlaha. Johan dilema, nia hasoru perguntas nebe disturba nia: publika sai ninia relatorio iha nasaun liur no ninia konsekuensia mak sei akusa nia nudar ema nebe traidor ba nasaun, ou obedece ba esigencia ninia chefe diaria nian,ou ba inan aman nia liamenon nebe tauk liu tamba ema sei akusa oan nudar traidor nasaun nian; obedece mos ba ninia sentimentu rasik nebe lakohi atu estraga nia nasaun , no ba ideologia nasaun nian nebe esige obediencia sem reserva ba autoridade Partido nian,maske ema rihun ba rihun mak mate tanba hamlaha.
Laos atu ita hatan ba perguntas saida mak Johan tenki halo. Ita ida-idak halo analisa , tetu no hatan rasik. Buat nebe hakarak atu fo sai iha ne’e katak  iha situasaun hanesan ne’e ita labele ona tau laran metin ba institusaun tolu ne’e. Atu oinsa-sa Johan tenke forma ninia avaliasaun rasik no nia tenke adapta ba esigencia povu nian ( ho nia partido,nasaun ka inan aman), ninia sentimento moral espontanea no ho ninia ideologia,ou nia tenke kontra sira  ba povu rihun ba rihun nebe hamlaha,hodi halo publikasaun iha rai liur? Decisaun ne’e ninia responsabilidade rasik no ema seluk labele hola netik fali iha nia fatin. Johan hatene maske nia adapta ba instituisaun normativa tolu ne’e maibe decisaun nia mak halo nafatin. Nia labele halai hosi responsabilidade. Nia mak tenke responsabiliza.

4.4     Consciencia hatudu nia an
Ho esperiencia Johan jornalista nebe ita hare ona iha leten. Nia ema ida nebe hosi kiik kedas ona hetan edukasaun no formasaun hosi inan aman, fiar ba ideologia partidu ida nian nebe domina nasaun hodi identifika tiha ideologia ne’e ho nia an rasik. Nia espontaneamente sente sala  wainhira lafiar ona ba policy (kebijakan) partidu nian,satan kontra. Maibe esperiencia nebe nia hare ne’e doko nia ou halo nia lahakmatek.
Nia hahu konsiente katak normas sira laos atu tuir deit. Nia hakarak ou lakohi tenke forma ninia avaliasaun rasik kona ba saida mak ninia dever iha situasaun neba. Nia konsiente mos katak laiha ema ida mak responsabiliza fali iha nia fatin. Nia sei lakon nia dignidade sei tuir ho delek ba atensaun(teguran)no ameasas hosi nia lider sira. Nia hetan ona orientasaun moral,inklui ninia sentimentu moral maske ema hotu kontra maibe ba nia diak nia tuir mak ida ne’e.Johan iha konflitu internal  moralmente nia sai ema nebe hamrik iha nia ain leten (mandiri). Konsiencia nebe hatudu sai an ne’e mak bolu “consiencia”(suara hati).
Consiencia mak konciente moral iha situasaun konkretu. Fuan ne’e mak  ita nia centro moris nian. Ita konsiente hela ba buat nebe esige ba ita. Maske ema barak koalia mai ita kona ba saida mak ita tenke halo maibe to’o ikus ita hatene katak ita deit bele hatene ita nia an. Nune’e ita iha direito no dever atu moris tuir buat nebe ita konsiente katak nia nudar dever no responsabilidade. Moralmente ita tenke decide rasik saida mak ita tenke halo. Ita labele tuir ho delek ba buat nebe chefe sira haruka ou tuir ideologia ho delek deit. Ema ida-idak iha nia fuan laran nia iha konsiente kona ba ninia rsponsabilidade no dever.
Ita fo definisaun ida kona ba konsiencia (suara hati) mak: konsiencia iha hau nia laran katak hau iha dever absoluta atu hakarak nafatin saida mak sai hau nia dever no responsabilidade, basa ho votande ne’e mak depende hau nia hahalok diak nudar ema, no hau mesak deit mak sei hatene saida mak sai hau nia dever no responsabilidade. Ou ho definisaun badak konsiencia mak hau nia konciencia kona ba dever no responsabilidade nudar ema iha situasaun konkretu.

4.5     Esplikasão kontinua
Buat nebe ita hola konciente uluk liu mak ema tenke obedece ba konciencia .konsiencia ne’e iha liu centru lian ita nia fuan nian(suara hati).
Konciencia ne’e centro ema  nia autonomia (kemandirian). Nune’e esigencia hosi instituisaun normativa tolu ne’e laiha direitu atu kaer metin ita. Los katak ita moris tuir buat nebe sira dehan maibe sira labele hasai fali ita nia responsabilidade atu decide buat nebe sai ita nia dever no responsabilidade iha situsaun konkretu nebe ita hasoru. Sira nia esigencia hanesan laos atu liu iha ezame deconciencia. Ita bele formula nune’e:  hasoru lei,regulamentu, bandu no habitu nebe mai hosi ema oin-oin iha sociedade,no hasoru esigencia hotu ideologia nian,nune’e mos hasoru acusasaun sentimento moral espontanea(superego), pessoa humana moralmente iha deit dever atu tuir wainhira ne’e tuir ninia conciencia.
Ita tenke kumpriende mos katak conciencia ne’e ema sira nebe boot nunka gosta iha forma ida.
Conciencia mos fanun ita katak ita nia dever atu moris iha unidade no labele kontra opiniaun no hakarak sira nebe otas liu ita ou cargo boot liu ne’e iha ninia limitasaun. Dever atu unidos hetan nia rohan wainhira dada ita tama hahalok deshonesto no buat at nia laran. Uniaun hetan ninia limitasaun se wainhira ema atu kontra justisa. Tamba lialos no justisa dala barak ita hili liu konflitu no desuniaun. (ex. Juiz Company nebe sai hosi grupo juiz nebe hamonu sentensa ba ema justo/halo injusto).

4.6     Absoluto consciencia nian (kemutlakan suara hati)
Buat nebe ita koalia uluk ona iha leten filosofo Immanuel Kant formula sai badak tiha hanesan : esigencia Konsiencia ninia karater absoluta.
Atu esplika klaru liu tan mak  Kant distingui entre orden ou esigencia ba buat rua :orden ho kriterio(Imperativa hipotetika) no orden la ho kriterio ( imperativa kategoriais). Orden ho kriterio ne’e vale deit wainhira ema hakarak saida mak sai ninia kriterio. Ex. Haruka ema ida ba terminal biskota. Orden ne’e ho kriterio tamba vale ba ema ne’e sei hakarak sa’e biskota nebe atu halai ona. Se nia lakohi ba entaun orden neba laiha folin. Nune’e mos directora ida haruka mestri sira labele fuma sigaru iha escola,ne’e nia karater hipotetika, tamba ne’e vale deit basea ba se mestri ne’e hakarak sai exemplar ba alunos. Maibe se nia lakohi obedece,tamba sa mak tenke hapara fuma?
Oin seluk ho orden sira ho kriterio ne’e esigencia moral tuir Kant ne’e karater la ho kriterio ou absoluta. Exemplo : esigencia “labele bosok”. Ne’e vale ba ema hotu laiha ecepsaun. Orden ne’e absoluta. Hanesan deit ho orden katak ema labele hariku an hodi foti ema seluk nia direito. Esigencias morais ne’e absoluta. Ne’e la ho kriterio, labele halo negociasaun tuir hau nia interesse. Dever morais vale iha tempo diak atu at, fo ksolok ka lae, ema hahi ka akusa. Buat nebe hau konsiente nudar obrigasaun,oinsa-sa hau tenke halo tamba ne’e dever absoluta.
Absoluta konsiensia nian la significa katak konsiensia ne’e sempre los. Konsiensia mos basea deit ba ita nia avaliasaun(penilaian) no ema nia avaliasaun ne’e laos sempre los sem por centu(100%).
Ida nebe absoluta iha konsiensia mak esigencia atu labele ses hosi buat nebe ita konsiente nudar ita nia dever. Konsiensia  ne’e absoluta iha sentidu katak ita labele halakon ninia esigencia basea ba vantagen ou desvantangen,gosta ka lagosta hosi ema seluk no ema sira nebe iha autoridade, esigencia ideologia ou ita nia sentimentu rasik. Konsiensia kontempla(memuat) esigencia absoluta atu halo atitude nebe diak,sincera,propia(wajar) no justo,sa deit mak sai nia folin no saida deit opinaun “instituisaun normativa”nian.

4.7     Moralidade no legalidade

4.7.1    Centro atitude moral
Ita hare distinsaun nebe Kant halo entre moralidade no legalidade hodi tulun ita kumpriende diak liu tan kona ba atitude moral (sikap moral).
Wainhira ita fo valor ba ema ida ita hare deit hosi buat nebe ita hare hosi liur no hosi ninia hahalok nebe nia hatudu sai. Dala barak ita hola resumo hosi buat nebe ita hare ho matan deit. Ita nia avaliasaun lolos hare mos ema ida halo ne’e nia an,ninia karater ninia atitude moral.
Ho liafuan seluk lato’o ita halo resumo ida basea ba deit buat nebe externa maibe ita tenke hatene mos ninia motivasi nebe hamosu hahalok ida ne’e. Tamba ita nia hahalok sira hosi liur seidauk sai sasin ba ita nia karater ka hakarak diak.
Ida ne’e mak Kant hakarak atu dehan kona ba legalidade ( hosi latin “lex”,lei) atu sublinha deit kona ba koerensia(kesesuaian) hahalok external ho regulamentu ruma. Hahalok ne’e objectivamente la sala, ne’e dala ruma diak no tuir visaun morais,lei no valores cultura sociedade nian. Maibe moralmente koerensia ne’e seidauk fo licensa ita atu halo resumo ida tamba ita la hatene motivasaun no nia hakarak saida mak sai base ba hahalok ne’e.
Atitude moral fali ou moralidade. Moralidade mak atitude ema nia fuan nian nebe espressa sai iha hahalok external( atitude ne’e espressaun hosi fuan). Moralidade ne’e iha wainhira ema hola atitude nebe diak tanba nia konsiente ba ninia dever no responsabilidade no laos atu buka nia lukro. Moralidade ne’e atitude no hahalok diak nebe halo la ho kolen. Moralidade deit mak moralmente iha ninia valor.

4.7.2    Julgar os outros (Menilai orang lain =Avalia ema seluk)
Difenrensa entre legalidade no moralidade nebe lolos la dehan katak laos ita avalia ema moralmente hosi deit hahalok sira nebe ita bele hare hosi liur. Atu bele avalia ou julga ema ida ninia temperamentu, ninia caracter no atitude no qualidade de pessoal ita percisa hare ninia motivasaun. Tamba ne’e dificil liu ita fo avaliasaun moralmente ba ema seluk. Buat nebe ita bele avalia mak ninia atitude external. Ita bele dehan hahalok baluk nebe ema seluk halo ne’e sala no ita hase’e sira. Maibe ita laiha direito atu hola konklusaun katak ema ne’e sala. Dala ruma ninia hahalok hatudu sai mai sala maibe ninia hanoin ne’e los. Dala barak ita mos dehan ema ne’e halo sala (pecado). Maibe tuir lolos buat nebe ita dehan mak ema ne’e ninia hahalok la tuir buat nebe ita hanoin katak Maromak esige hosi ita. Komportamentu nebe ne’e hare tuir religiaun ne’e sala maibe tamba ita lahatene ema ida nia laran ita labele dehan iha nia laran ne’e halo sala. Maromak deit bele fo julgamentu. Tamba ba Maromak ne’e importante mak ema nia fuan laran laos hosi liur. Nune’e ema nebe hatene an iha Maromak Futar oin sei la brani atu julga ema ida nebe Maromak deit mak bele fo tamba Nia mak hatene ema nia laran.
Los katak se ita hatene ema ida ho diak ita automatikamente hatene mos ninia motivasaun. Nia ita sei la husik ita nia an atu nia bosok ita liu hosi ninia hahalok nebe hatudu hosi liur diak los. Ema sei labele subar bei-beik ninia motivasaun. Lalais ou kleur ema sei deskobre. Hahalok nebe dala barak objectivamente sala maibe bele mai fuan nebe mos. Maibe ema nebe ita hatene momos ne’e mos laos 100% ita hatene sira nia motivasaun. Ida ne’e liu-liu akontece motivasaun sira nebe ita desconfia. Ema ida ninia diak lais ou kleur sei hatudu an sai. Maibe wainhira ita desconfia kona ba ema ruma nia motivasaun ita sempre hola atensaun maibe ita labele julga katak nia ema aat. Tamba segredo ema ida-idak nia fuan sempre taka metin ba ita.
4.7.3    Importante ninia  intensaun “diak”(boa).
Buat ne’e ba ita nia an rasik. Furak tebes se wainhira ita fo tempo atu reflete ita nia motivasi rasik. Liu-liu atu labele monu ba iha rasionalisasaun. Rasionalisasaun katak ema buka dalan hotu-hotu atu hetan razaun nebe diak ba buat nebe lolos ne’e la diak. Ita bele halo rasionalisasaun ba ema seluk atu taka ita nia fraqueza; perigoso liu wainhira ema halo rasionaliza hasoru nia an rasik, nia sei la brani hare ba ninia motivasaun nebe los. Atu ita labele facil atu fiar an deit maibe buka hatene saida mak dudu hau atu halo buat ruma. Reflesaun sira ne’e dala ruma halo ita hakfodak tamba ita rasik mos labele tama liu ba ita klean laran. Nune’e ita mos reconhece ita nia an katak ita nia motivasaun atu klean too nebe mos dala barak laos mos 100%.Konsiente ba ita nia limitasaun ne’e ita sei sai ema nebe haraik an no sei la facil atu julga ema seluk. Diak liu ita buka nakloke ba kritika sira hosi ema nebe besik ita no halo ida ne’e sai razaun atu reflete an. Hafoin ita diak liu fokus ita nia atensaun ba ita nia knar no responsabilidade no hakas an atu hatan sem hanoin demais kona ba ita nia motivasaun ne’e mos ka lae. Dala ida tan Maromak deit mak hatene ema nia fuan laran, basa’ Maromak deit mak hatene ita nia an liu ita rasik.
Finalmente fo atensaun ba pontu ida tan. Dala ruma ema halo konklusaun importante mak intensaun diak laos hahalok nebe real. Ne’e konklusaun nebe sala, no ne’e nudar rasionalizasaun hosi ema nebe laiha kapasidade atu hakas an  atu halo nia obrigasaun ho diak. Espresaun “ importante intesaun diak” ne’e espresaun ema fraku sira nian. Ladehan katak intensaun la importante maibe se la ho hahalok intensaun ida ne’e la sai realidade. Intensaun nebe diak la ho hakas an nebe ho kbiit tomak atu realiza sei laiha qualidade no sei laiha.

4.8     Consciencia nudar fenomena Moral nian
4.8.1        Abordagem (pendekatan) Narativa
Ema ida-idak iha nia esperiencia kona ba ninia konsiencia no karik esperiencia ida ne’e sai nudar hasoru malu ida nebe klaru liu ho moralidade nudar realidade. Dificil atu hatudu esperiencia seluk nebe hatudu sai dimensaun etiku iha ita nia moris. Tamba ne’e esperiencia kona ba konsiencia ne’e nudar dalan ida nebe diak atu tama ba estudo ida kona ba etika.
Iha ita nia moris lor-loron dala barak ita koko katak tamba riku soin ita brani kontra ita nia konsiencia, tempo balun ita brani atu ses hosi buat nebe kontra ita nia konsiencia,no dala balun mos ita pronto atu hola riskiu tamba hakarak obedece ba ita nia konsiencia. (bele konta ida-idak nia esperiencia…)

4.8.2        Consciencia retrospektiva no consciencia prospektiva
Ita ba hare diferencia entre konsciencia retrospektiva no konsiencia prospektiva.
Konsiencia retrospektiva mak fo avaliasaun ba hahalok sira nebe halo tiha ona iha tempo passado. Konsiencia hakete fila no avalia hahalok sira nebe liu tiha ona. Konsiencia iha sentidu retrospektiva mak akusa wainhira hahalok ladiak/at; no viceversa konsiencia sei fo hahi wainhira hahalok nebe halo ne’e diak. Nune’e konsciencia iha ne’e nudar agencia judiciario iha ita nia neon kona ba ita nia hahalok nebe liu tiha ona.
Wainhira ita nia neon/konsciencia kastigu no akusa ita, ita sente lahakmatek iha ita nia neon wainhira ita halo sala maibe wainhira ita halo los ita hakmatek no sente diak.
Tuir filosofo lubuk ida mak fo opiniaun katak konsiencia/neon iha situasaun nebe  la hakmatek (todan) ne’e mak nudar fenomena nebe fundamental.  Ida ne’e mak sentidu lolos konsiencia nian l. Iha ne’e mosu momos impacto evidente liu kona ba esigencia moralidade ema ida nian. Tuir Filosofo Jermania-America Hannah arendt (1906-1975), konsiencia iha situasaun hakmatek ne’e katak laiha konsiencia todan(lahakmatek). Hakarak atu dehan katak konsiencia nudar agencia nebe avalia liu-liu ba assaun negativa: ameasa no akusa. Konsiencia nebe hakmatek ne’e tamba livre hosi akusasaun. Bele husu hanoin ida ne’e laos extreme liu. Los duni katak konsiencia baiban ne’e akusa. Konsiencia ne’e ita koko duni wainhira nia disturba ita nia hakmatek. Maibe ita mos labele nega katak konsiencia mos bele hahi ita kedas wainhira ita halo buat diak. Nune’e opiniaun Hannah Arendt nian ne’e baa mi ladun los.
Konsiencia prospektiva ne’e hateke ba oin no avalia hahalok nebe atu mai iha future. Konsiencia iha sentidu ida ne’e konvida atu halo buat ruma ou atu dehan “lae” no proibe atu halo buat ruma. Iha ne’e mos aspect negativu  mak mosu liu. Konsiencia pospektiva ne’e realmente iha laran (continha=terkandung) tipo previsaun(ramalan) balun. Nia dehan, konsiencia sei kastigu ita se ita halo hahalok ida neba.
Diferencia entre neon retrospektiva no neon  prospektiva fo impresaun katak neon ne’e koalia deit kona ba tempo passadu ou tempo nebe sei mai(futuro). Lolos ne’e neon  iha nia sentido lolos  relmente assaun nebe halo agora no iha ne’e. Neon  mak conscience, “hatene ho”(turut mengetahui), wainhira hahalok ne’e halo dadaun.
Nune’e ita bele hola konklusaun katak neon ne’e uluk liu koalia kona hahalok ne’e rasik iha momentu nebe realiza hahalok ne’e. Maibe akontece mos neon sai orientasaun ba passado no futuro: ba hahalok nebe halo tiha ona ou ba hahalok nebe sei akontese.



4.8.3        Consciencia ne’e (é) pessoal no suprapessoal
Significado neon pessoal iha ligasaun metin ho questaun pessoal. Normas no ideias nebe hau simu iha moris lor-loron ne’e iha ligasaun metin ho hau nia an rasik,pessoalmente, sei mosu iha espressaun iha hau nia neon.  Ita nia personalidade mak fo kor ba ita nia konsiencia/neon. Ita nia neon buras hamutuk ho ita nia desenvolvemento ita nia personalidade nian.
Razaun seluk neon/konsiencia iha karacter personal tamba neon /konsiencia sei koalia deit iha hau nia naran. Konsiencia koalia deit hodi pessoa ida nia naran. Ita rona katak iha mos partidu “Hati nurani rakyat” (neon povo nian), ida ne’e metafora (kiasan) ida deit. Basa neon koalia deit hodi pessoa ida nia naran.

Konsiencia mos iha nia aspetu suprapersonal, katak konsiencia ne’e buat ruma nebe liu ita nia pessoal, nia nudar agencia ida nebe as liu ita. Aspetu   ida ne’e hatudu iha duni “neon” ne’e rasik. “Neon” signifika katak  “fuan nebe hetan naroman”(nur=roman). Nune’e iha esperiencia kona ba konsiencia kata naroman ida hosi liur nebe leno ou haroman  ita nia kakutak. Tamba ne’e mak mosu naran seluk ba neon : Lian fuan nian, liafuan fuan nian,lian neon nian. Aspetu ne’e fo liu impresaun diak to’o espressa iha naran oi-oin. Hasoru konsiencia ita sai deit “rona nain”. Ita hanesan hola atitude reseptivo (reseptif) no loke ita nia an ba lian nebe hosi liur. Neon/konsciencia iha ninia aspetu transenden,katak buat ruma nebe liu ita nia pessoa.
Tamba apetu suprapersonal ne’e mak ema sira nebe iha religiaun ne’e dehan neon ne’e  Maromak nia lian ou Maromak mak koalia liu hosi konsiencia. Los, ba ema nebe iha religiaun neon/konsencia iha ninia dimensaun religiosa. Tamba se nia holi decisaun tuir duni nia konsiencia n’e katak nia konvence katak nia tenke halo nune’e no labele halo fali buat nebe bele estraga integridade ninia pessoa, nune’e nia sei hola decisaun iha  “iha Maromak Futar oin”. Nia hatene katak ida ne’e mak  nia halo tuir Maromak Nia hakarak. Nune’e mos viceversa,se halo decisaun kontra konsciencia ne’e katak halo traisaun ba an rasik no kontra mos Maromak.(ex. Hodi Maromak nia naran oho ema seluk)

4.8.4    Problema especiais consciencia nian
4.8.4.1     Consciencia inclui mos sentimentos, vontade ou razão?
Iha historia filosofia nian sempre tau iha problema kona ba neon/konsiencia  ne’e  konklui sentimento,vontade ou rasio .
Ita tenke hahu hosi “integridade pessoa humana”, iha nebe funsaun ble iha oi-oin maibe labele haketak hosi ida seluk. Iha konsiensia mos sentimentu,vontade no rasio mos iha papel importante. Maibe iha tendensia forte iha filosofia atu reconhece katak konsiencia tenke liga ba rasio partikularmente. Simu ideia ida ne’e ho razaun ,tamba konsiencia fo avaliasaun, katak halo decisaun ida. Nia sublina liu tan : ida ne’e diak no tenke halo ou ida neba ladiak no labele halo. Hato’o decisaun ne’e klaru nudar funsaun hosi rasio. Maibe tenke halo diferencia entre rasio teoritico no rasio pratico. Rasio teoritico fo resposta ba perguntas : saida mak hau bele hatene tan? Ou oinsa haluan tan hau nia conhecimentu? Nune’e rasio iha sentidu ida ne’e nudar fonte conhecimento, inklui ciencia nian. Rasio pratico orienta liu ba komportamentu pessoa humana nian. Rasio pratico fo resposta ba perguntas: saida mak hau teke halo? Nune’e rasio pratico fo informasaun ba ita ema nia hahalok sira. Rasio teoritico nia karater abstrato,no rasio pratico nia karater konkreto. Konsiencia mos iha nia karater konkretu no fo hatene ba ita saida mak ita tenke halo agora no iha ne’e. Decisaun konsiencia “halo konkreto” ita nia conhecimento etico nebe geral.
Maske decisaun konsiencia iha karater rasional,ne’e ladehan katak nia hato’o rasionalisasaun logica. Espressaun konsiencia enjeral iha karater intituiva, katak nia dehan kedas ida ne’e diak no onrado ou ida ne’e ladiak ou sala. Hanoin intuitiva ne’e  mosu hanesan “tiru ida”(bagaikan tembakan): direta, tiru dala ida, la tur etapa sira desenvolvimentu hanesan iha argumentasaun. Maske nune’e,dala ruma decisaun konsiencia nian iha ninia karater atu fo hanoin ita kona ba argumentasaun ruma,liu-liu konsiencia prospektiva.(ex. Ema nebe funu hasoru fali nia maun alin,nia mestre, nia hapara...)

4.8.4.2     Consciencia nu’udar direito ida
Halo tuir konsiencia nudar direito basico ba ema ida-idak. Laiha ema ida nebe mak iha poder atu tama ba ema seluk nia decisaun. Labele akontece atu ema ida obriga ida seluk atu halo buat nebe kontra nia konsiencia rasik. Iha deklarasaun universal kona ba direitos humano(1948) hateten mos “ direito ba ninia liberdade konsiencia”(cap.18). Ninia konsekuensia nasaun tenke respeita decisaun konsiencia ninia sidadaun nian, maske obrigasaun ne’e hamosu konflitu ho interesse seluk. Ho liafuan seluk, nasaun tenke respeita direito hosi conscientious objector : ema nebe sente todan atu hala’o nia obrigasaun nudar sidadaun ho razaun konsiencia.

4.8.4.3     Consciencia nudar norma moral ultima (ikus liu)
Hosi buat nebe ita hare ona iha leten, ita bele halo konklusaun ida katak konsiencia iha ninia posisaun forte iha ita nia moris moral nian. Ita hare hosi aspetu sujeito, konsiencia mak norma ikus liu ba ita nia komportamentu. Iha sentidu konsiencia absoluta ita tenke tuir ita nia konsiencia labele kontra. Maibe ita mos hare kedas ona decisaun konsiencia nudar norma moral ikus liu iha karater subyetivu maibe  bele mos akontese hahalok nebe ita halo tuir ita nia konsiencia ne’e diak obyetivamente. Konsiencia mos bele sala. ( ema fanatiku sira nebe oho ema seluk..) konsiencia orienta duni ita no sai diretiva ba ita nia komportamentu, maibe lolos ne’e buat nebe konsiencia fo sai ne’e laos diak ka aat hahalok ne’e rasik, maibe ida be halo ne’e sala ka lae. Se wainhira hahalok ida obyetivamente diak,maibe konsiencia dehan hahalok ne’e aat, tan ne’e se nia halo hahalok ne’e moralmente nia sala. Viceversa, ema ne’e la salah, se wainhira konsiencia hanoin katak hahalok ne’e diak, maibe obyetivamente hahalok ne’e aat. Nune’e konsiencia mak norma ba ita nia hahalok wainhira iha laran kona ba problema halo sala.
Iha moris moral privadu papel konsiencia importante liu. Pessoa humana mak ema nebe nia moris ne’e diak (moralmente) wainhira moris tuir hela deit ninia konsiencia. Maibe, laos konsiencia nara-naran bele orienta ita nia moris moral, maibe konsiencia nebe hetan formasaun ho diak. Pessoa humana laos deit atu halo tuir ninia konsiencia maibe nia iha dever atu haburas ninia konsiencia no ninia personalidade etico tomak to’o madura no equilibrio.

4.8.5        Formação consciencia
4.8.5.1     Pronto / Disposto atu sai ema nebe iha moral  
 Se avaliasaun moral nia karater rasional no basea ba dicernamentu obyetivu no konsiente nudar  buat nebe vale en comun,oinsa ita bele esplika uniaun opiniaun nian nebe nunka iha resultadu?
Iha razaun tolu tamba sa mak opiniaun moral sempre dificil atu hetan resultadu.
·            Diferença avaliasaun moral nian ne’e mosu tamba problema nebe atu avalia ne’e hare ho matan nebe diferente.
·            Ita dala barak la hakbesik/aproxima problema nebe ita hasoru ne’e ho rasional no obyetivu, maibe emosionalmente ou ba deit interesse privado.
·            Akontese mos katak ema ida abertamente la pronto atu halo diak,justo no sincero.
Iha etika dehan katak iha uniaun konseitu moral bele deit hetan resultadu wainhira ita pronto atu hatu’ur “ the moral point of view”(titik pangkal moral). Hakarak atu dehan katak ema tenke pronto uluk atu hola atitude moral, mak sei to’o ba base  atu hamutuk buka  avaliasaun nebe adequada. Nune’e, esforso atu to’o ba uniaun iha opiniaun moral bele alkansa deit wainhira halo tuir requisito sira. Ema hotu tenke livre  hosi obrigado(paksaan), no hanehan,ida-idak la buka nia interesse rasik, lahalo diskriminasaun atu buka buat nebe nudar dever moral. Ema hotu tenke pronto atu hola atitude tuir prinsipio sira nebe vale en komun. Ikus liu sira tenke iha kumpriensaun teoritiku nebe klaru no hatene informasaun hotu nebe  kona ba problema sira hasoru.
4.8.5.2     Kadi (mengasah) ita nia senso moral
4.8.5.2.1        Eduka ita nia consciencia
Atu to’o ba maturidade neba, ita percisa haka’as an iha dimensaun kognitivu no afectivu. Iha dimensaun kognitivu ita buka atu  konsiencia fo  ninia avaliasaun basea ba kumpriensaun nebe los. Ho lian seluk ita percisa eduka ita nia konsiencia.
Esforsu atu eduka konsiencia esige ita nia abertura no hakarak atu aprende. Kriteriu ida ne’e laos deit importante ba edukasaun konsiensia deit maibe ba desenvolvimento ita personalidade komun enjeral . ita tenke nakloke iha sentidu katak ita ne’e pronto(jadi),certeza no sei lamuda, espiritualmente no intelektualmente mate. Ema nebe iha abertura nia iha idade nebe avancado mos nia sei aprende nafatin buat foun. Sinal katak ema nebe aberta mak iha hakarak atu aprende nafatin.
4.8.5.2.2        Conciencia ho Nai nia lian (suara Tuhan)
Konsiencia ne’e hanesan ho Maromak nia lian? Iha resposta rua :
·            Tamba konsiencia ema nian bele sala, enquantu Maromak labele sala, tan ne’e klaru katak ita labele facil halo konsiencia hanesan ho Maromak nia lian.
·            Iha questaun ne’e iha mos buat nebe los. Iha konsiencia iha mos elementu nebe ita labele esplika hosi ita ema nia realidade deit ne’e mak ninia absoluta. Neon iha konsiencia katak buat nebe ita konsiente nudar dever absolutamente tenke hala’o. Maromak deit mak absoluta. Neon los duni katak ita nia konsiencia.  Ita konsiente katak ita iha ligasaun ho Ida nebe absoluta, tamba avaliasaun nebe halo iha Maromak Futar oin. Maromak sai sasin. Tanba buat nebe ita halo iha konsiencia katak Maromak sai sasin.
Nune’e iha fenomena ita nia konsiencia  possui esperiencia transendensia, kona ba Nia nebe liu kriatura sira seluk.








































CAPITOLO V
VALOR NO NORMA

5.1       VALOR  ENJERAL
Laos facil atu esplika saida mak valor. Maibe dehan deit katak valor nudar buat nebe diak ba ita, buat nebe ita buka,buat nebe fo ksolok ita. Liafaun badak,buat nebe diak. Tuir filosofo Alemanha-America, Hans Jonas, valor mak the addressee of a yes, “ buat ruma nebe hatudu ho ita nia ‘sim’”. Los duni, valor mak buat nebe ita simu(iakan/aminkan). Valor sempre iha nia konotasaun positive. Viceversa buat nebe ita rejeita,buat nebe halo ita hadook an - terus, moras no mate- kontrario hosi valor mak “laiha valor”. Iha ne’e filosofo balun fo naran valor negativo no ida uluk ne’e valor positivo.
Hare hosi prespektiva  historia filosofia nian nebe naruk,”valor” nudar tema filosofico ida nebe ho idade nurak. Foin iha fins seculo 19 mak tema ida ne’e hetan posisaun nebe metin iha elaborasaun filosofia akademico. Nune’e eksplicitamente valor foin hetan posisaun iha diskusaun sira filosofia nian no sai ramu filosofia nebe foun ho naran”aksiologa” ou “teoria valor”.  Hahu Platão tau idea “diak” as liu iha  hierarkia idea sira, implisitamente valor mos kleur ona mak hetan papel  iha diskusaun filosofia nian sira.
Metodo ida nebe sempre usa atu esplika saida mak valor mak halo komparasaun ho factus.
Wainhira koalia kona ba factus, ne’e hakarak koalia kona ba buat nebe iha ou  buat nebe akontese liu  hela deit.  Factus hetan iha kontestu deskripsaun: Bele fo sai elementos ida-idak no deskrisaun ne’e iha nia principio ema hotu bele simu. Maibe wainhira koalia kona ba valor, ita hakarak koalia kona ba buat nebe  validu,buat ruma nebe atrai (memikat) ou hato’o buat ruma. Valores desempenham ninia papel iha klima apresiasaun nian ou fo avaliasaun, ninia konsekuensia mak dala barak fo avaliasaun iha forma diferente tuir ema ida-idak.
Exemplo , akontese vulkano iha fatin ruma. Ida ne’e nudar factus ida nebe it abele deskreve objectivamente. It abele sukat ninia manas nebe sai hosi neba, ita bele  sukat forsa rai nakdoko nebe akompanha vulkano ne’e, ita bele  sik vulkano sira nebe akontese ona. Maibe aomesmo tempo hare volkanu nee nudar valor ou laiha valor,ou sai mos objecto avaliasaun nian. Ba jornalista akontecimentu ne’e momentu osan mean hodi halo ninia kobertura tamba depois noticia ne’e sei atrai ema no nia jornal dei sai folin. Ba agricultor fou-foun akontecimentu ne’e estraga ninia to’os maibe depois de tempo ruma fatin ne’e sei sai fertile tebes. Ba ema sira nebe hadomi natureza nebe mai hosi dook hakarak sae foho refere sai triste tamba tenke hapara plano visita nian maibe ba professor geologia nian ida nebe ho universitario sira ba visita fatin ne’e sei kontenti tamba derepente hetan objecto pesquisa nian nebe nunka hanoin hetan.
Hosi exemplo ne’e klaru liu fo sai kona ba diferencia entre factos no valor. Valor sempre iha ligasaun ho avaliasaun ema ida nian, enquanto factus  iha relasaun ho karaterstika objetivo deit. Percisa mos sublina katak factus sempre mai uluk ba valores. Factus ruma akontese uluk mak foin fo avalisaun ba factus ne’e.
Baseia ba analise sira iha leten it abele hola konklusaun katak valores iha karater tolu hanesan tuir mai ne’e :
1)         Valores iha ligasaun ho sujeitu. Sei laiha sujeitu(ema) mak fo avaliasaun mak laiha valor mos. Volkano akontese nafatin(factus) maibe atu avalia nia furak ka at ne’e percisa ema.
2)         Valores mosu iha kontestu pratiku, iha nebe sujeitu hakarak halo buat ruma. Hosi deit abordagem teoritiku sei laiha valor.
3)         Valores iha relasaun  ho natureza(sifat-sifat) nebe “aumenta” hosi sujeito ba natureza nebe objetu iha. Objeto iha nia rasik laiha valores. Tamba objetu nebe hanesan hamosu valores nebe lahanesan hosi sujeito oi-oin.


5.2       VALORES  MORAIS
5.2.1        Essencia valores morais
Valores morais lahaketak an hosi valores sira seluk. Valores ida-idak bele hetan “qualidade moral” ida, wainhira hatama mos ba iha komportamentu moral. Exemplo sinceridade, ne’e nudar valores morais maibe sinceridade iha nia an rasik “mamuk”, wainhira laimpleta ba valores seluk,hanesan tau ho valores ekonomia. Fidelidade nudar valores morais maibe tenke tau hamutuk ho valor humano emjeral,hanesan domin entre fen ho laen. Nune’e valores sira nebe ita temi too agora ne’e nia carater “pramoral”. Valores sira ne’e liu hosi etapa moral, nebe bele hetan qualidade moral tamba hatama iha hahalok moral.
Maske valores morais baibain hamutuk ho valores sira seluk, maibe nia sempre mosu nudar valor nebe foun,no sai valores nebe aas liu. Sei klaru liu wainhira ita hare karater especial valores morais nian.
5.2.2        Carateristica valor moral compara ho valor non-moral
5.2.2.1  Iha relasaun ho ita nia responsabilidade
Valores morais iha relasaun  pessoa humana. Buat nebe caracteriza  valores morais mak valores ne’e iha ligasaun pessoa humana nebe iha responsabilidade. Valores morais fo konsekuencia katak ema ida halo sala ka lae tamba nia responsabiliza. Valor moral ida sei realiza deit iha hahalok sira nebe sai responsabilidade ema refere. Ne’e katak hahalok ne’e mai hosi inisiativo livre hosi ema ne’e nian rasik. Tan ne’e ita tenke dehan katak pessoa humana rasik sai hun(sumber) ba ninia moral. Pessoa humana rasik mak halo ninia hahalok ne’e sai diak ka at hosi aspetu moral.
5.2.2.2  Iha relasaun ho konsciencia (neon)
Valores hotu-hotu husu atu ema reconhece,komunika sai,no realiza nia. Valores nudar konvite ou apela ba neba. Exemplo valores estetika husu atu realiza iha figura sira,komposisaun musikal ou dalan seluk. Se wainhira sai ona figura nia “husu”  atu hatudu sai(halo esposisaun) no musika “husu” atu ema rona.
Iha valores morais esigencia ne’e urge(mendesak) no seriu liu. Realiza valores morais nudar “apelo”(imbaun) hosi neon ou konsiencia. Caracteristica valores morais nian mak valores ne’e hamosu “lian” iha neon(konsiencia) nebe akusa ita wainhira ita kontra valores morais no hahi ita wainhira ita realiza valores morais.


5.2.2.3  Obrigatorio (Mewajibkan)
Karacteristika nebe tuir mai mak valores moras obriga ita absolutamente no la halo negociasaun.  Valores seluk bele realiza no hetan reconhecimentu. Exemplo valores estetika,ema nebe estudo no iha kultura reconhece valores estetika nebe  realiza iha figura ida nia laran. Maibe ema balun mos laliga ne’e ita labele fo sala. Maibe valores morais ema tenke reconhece no tenke realiza.
Ita ba hare diferencia kuinhecidu nebe hato’o hosi filosofo Alemanha, Immanuel Kant (1724-1804), entre imperativo hipotetiku no imperativo Kategoriku. Iha valores morais iha imperativo kategoriku (mandamentu/perintah), enquanto valores sira seluk iha deit relasaun ho imperativo hipotetiku. Ne’e katak atu realiza valores sira seluk,ita percisa tuir dalan balun nebe adequada. Se ema footbolista ida hakarak manan nia tenke halo esercicio barak no bei-beik. Maibe tenke ida ne’e vale ho kriterio ida,se nia hakarak manan. Invez, valores morais iha imperativo kategoriku. Kataak, valores morais ne’e obriga ita la ho kriteriu. Sinceridade obriga ita atu fo fali ema nia sasan nebe ita foti,ita gosta ka la gosta.
Dever absoluta nebe metin ba valores morais mai hosi realidade nebe dehan valores sira ne’e validu ba ema nudar ema. Tan ne’e valores morais vale ba ema ida-idak. Ema nebe la rekouinhece valores morais nia iha deficiencia nudar ema. Ema labele dehan hau hili deit valores morais balun no seluk ha lahili.
Ho dalan seluk mos ita bele dehan dever absoluta nebe belit metin ba valores morais mai hosi realidade nebe valores sira ne’e iha relasaun ho pessoa humana nudar totalidade,integrdade. Valores seluk iha relsaun ho ema iha aspetu balun deit maibe valores morais iha relasaun ho ema nudar ema. Tamba ne’e dever morais la mai hosi liur,laos agencia seluk ba decide, maibe iha abut iha pessoa humana ne’e rasik. Tan ninia konsekuencia lahetan dispensasaun. Tamba labele husik ema atu hala’o ninia dever nebe iha ligasaun ho ninia an nudar ser humanu. Wainhira ema ida lakonsegue hala’o valores morais nia hatun ema nudar ema. Lakon iha valores sira seluk bele halo ema triste maibe lahatun ema nia dignidade nudar ema. Aluno ida lakon iha ezame depois de estuda maka’as,nia sei moe maibe lahatun nia dignidade. Oinseluk ho aluno nebe naok osan atu sosa motor. Ne’e hatun nia dignidade nudar ema. Lakon iha kampu moral katak lakon total nudar ema laos deit aspetu ida deit.
5.2.2.4  Ho carater formal
Maske valores morais nudar valor nebe as liu nebe ema tenke moris tuir maibe ne’e ladehan katak nia hetan posisaun nebe as liu iha hierarkia valores nian. Valores morais laiha “konteudo” mesak,haketak hosi valores sira seluk. Laiha valores morais “puro” nebe haketa an hosi valores seluk. Ne’e mak bolu iha ninia karater formal. Nudar Max Scheler hateten buat nebe hanesan hodi afirma liu tan katak valores morais “boleia/memboncengg” valores sira seluk.

5.2.3        Norma Moral
Norma hosi lian latina fo sentidu nudar carpenter’s square: siku-siku () nebe badaen usa atu sukat  se buat nebe sira halo ne’e los ka lae. Norma katak regulamentu nebe ita usa nudar sasukat atu bele fo avaliasaun ba buta ruma. Iha norma oi-oin. Iha norma kona ba sasan  mak  norma-norma tekniku nebe usa atu sukat tempo atu aviaun ida bele semo eh lae, no norma nebe kona ba ema nia komportamentu. Norma kona ba komportamentu ema nian  ne’e mos ita bele distingui entre norma gerais  nebe koalia kona ba komportamentu ema nian enjeral, no especifiku nebe koalia kona ba aspetu balun hosi saida mak ema halo.exemplo kona ba norma especifiku mak hanesan norma lian/gramatica lian ida (idioma) ida nian.
Iha normas gerais tolu mak : norma etiketa,norma lei, norma moral.
Norma etiketa mak norma ida nebe dehan ba ita saida mak ita tenke halo. Tamba razaun ida ne’e mos mak dala barak etiketa kahur tiha ho etika, maibe etiketa sai deit hanesan sasukat ida atu sukat se ita nia komportamentu ne’e respeito  (sopan)ka lae, no seidauk hatene los se nia etiku ou lae. Norma lei nian mos sai nudar norma importante nebe sai realidade iha sociedade ida-idak. Quase lor-loron ita hasoru norma lei ida ne’e. Maske nune’e ita tenke reconhece katak norma etiketa lahanesan ho norma lei nune’e mos ho norma moral.
Norma moral defini se ita nia hahalok e’e diak ka at hosi aspetu etika. Tamba ne’e mak norma moral sai nudar norma ida nebe as liu, nebe norma sira seluk labele liu. Viceversamente norma moral avalia norma-norma sira seluk. Exemplo norma etiketa  nebe baseia ba diskriminasaun ba feto,norma moral mak tenke manda nia. Nune’e mos norma lei nian,se lei mak la etiku, tenke hasai tiha ou muda tiha. Norma moral mos avalia normas especifiku maske laos atu muda maibe nia mos tenke hakruk ba lei moral. Exemplo ema usa lian(idioma) ida tuir los gramatika maibe se nia usa atu bosok ou dun matak ema seluk, entaun  hosi aspetu etiku la diak no lalos.
Hanesan mos norma sira seluk, normas morais mos iha forma positivu no negativu. Iha forma positivu norma moral mosu nudar mandamentu ida nebe haruka ema atu halo,exemplo ita tenke respeita moris,ita tenke koalia lia los. Iha forma negativu norma moral mosu nudar bandu ida nebe bandu ema atu labele halo,exemplo labele oho, labele bosok.
Iha perguntas mosu, norma morais ne’e absoluta ka relativa??
5.2.3.1  Relativisme Moral tidak tahan uji(nao eresister ao teste do relativismo moral)
Normas morais laos buat nebe iha deit kalohan leten maibe nia esiste iha sistema etiku ida nebe hola parte ba kultura ida. Iha kultura oi-oin tan ne’e bele mos hamosu kultura nebe lahanesan. No dala ruma ita hetan kultura seluk nebe bele halo ema hakfodak tamba ema koko katak iha nebe valores no norma morais lahanesan mos.
Iha historia filosofia grega antiga nebe hanaran”Sofistik”, nebe halo konvivensia ho nasaun oi-oin no ema hahu konsiente katak iha kultura nebe lahanesan no ninia sistema valores mos lahanesan. Sira husu valores ho normas moral iha kultura ida ne’e baseia ba physis  (natura/kodrat) ou baseia ba nomos  (uso kustume/kebiasaan). Se base mak natura(kodrat), valores no norma morais labele muda ou troka. Maibe se base mak uso kustume, entaun valores no normas morais sei muda wainhira uso kustume muda. Sofis sira barak mak iha opiniaun katak instituisaun kultural, nune’e mos moral, baseia deit ba uso kustume no ninia konsekuensia mak facil atu muda. Buat nebe diak ba loron ohin,aban bele ladiak fali.
Platão no Sokrates kontra maka’as opiniaun Sofis sira nian. Tamba sira afirma katak valores no norma moral ne’e nafatin no labele hetan mudansa.
Ho kuinesimentu ba visaun etiku nebe lahanesan iha kultura oi-oin bele hamosu relativisme moral.
Buat nebe hakarak atu dehan kona ba relativisme moral katak norma moral ne’e vale ba deit ema balun ou relativu ba grupo balun deit no la vale bei-beik no iha nebe deit.
Iha opiniaun katak hahalok ida diak tamba deit sai habitu iha ambiente kultura ida nian,dificil atu defende (dipertahankan). Labele simu mos katak kultura ida-idak iha ninia verdade etiku rasik, nune’e buat nebe ida seluk dehan diak iha fatin A ida selukk bele dehan at iha fatin B nian. Relativisme moral labele resisti iha provasaun se la hare ho kritiku.
Kritiku ne’e bele hala’o no hatudu nia konsekuensia sira nebe imposivel se relativisme moral ne’e los.
a.       Se karik relativisme moral ne’e los,entaun labele akontese katak iha kultura ida ninia kualidade etiku ne’e as liu ou kiik liu hosi kultura seluk.
b.      Se karik relativisme moral ne’e los,entaun ita fo deit atensaun ba normas morais sociedade ida atu sukat diak ka aat komportamentu humanu iha sociedade nia laran.
Se hanesan ne’e, normas morais iha sociedade ida-idak ne’e perfeitu. Sei la muda normas morais iha sociedade ida.
c.       Se karik relativisme moral ne’e los,entaun imposivel akontese desenvolvimentu iha kampu moral. Desenvolvimentu akontese wainhira maneira komportamentu nebe ladiak troka ho maneira komportamentu nebe diak.
Konsekuensia sira hosi relativismo sira ne’e ida mos la aceitavel. Tuir logika se visaun ida lori konsekuensia sira nebe labele simu(tidak dibenarkan),katak visaun ne’e rasik lalos. Tamba se ita analisa didiak ho kritiku,relativisme morais la resiste provasaun (tidk tahan uji).
5.2.3.2  Norma moral nia carater obyectivo no Universal
Se ita simu katak norma moral ne’e absoluta,entaun facil atu simu katak norma ne’e iha ninia karater obyetivu no universal. Iha absolutamente norma moral implisitamente iha ona ninia objectividade no universalidade.
a.          Obyektividade Norma Moral
Wainhira ita hahu aprende valores enjeral, ita hare katak valores ida sempre iha ligasaun ho sujeitu. Iha sentidu ne’e valores iha ninia karater sujeitivo. Valores sempre  sai nafatin valor ba ema ida. Imposivel valor ida iha nia an rasik haketak hosi avaliasaun sujeitu nebe deit. Karater subyetividade ne’e ita hare ona iha komparasaun valores ho factus. Ninia diferencia mak factus iha nia an rasik,lapercisa sasin, enquantu valor sempre sai nafatin valor ba ema ida. Tamba valores  morais hatudu sai norma moral, ne’e mak norma moral mos iha elementu subyetivo. Norma moral orienta an ba sujeitu. Se laiha sujeitu moral mak norma moral laiha sentidu,hanesan mos sinais trafiku laiha folin se laiha ema ida usa dalan neba. Iha ne’e norma moral sempre iha konotasaun subyetivo. Maibe ne’e la dehan katak ema hili tuir nia hakarak deit saida mak diak no aat. Laos pessoa humana rasikmak defini norma moral. Valores no norma morais ne’e obriga ita atu halo. Hakarak ou lakohi tenke simu norma ne’e. Ne’e laos depende ba hau nia gosto deit.
Diskusaun kona ba gosta la gosta ne’e nunka hotu tamba iha neba laiha obyetividade. Maibe diak no aat buat ida nian iha sentidu moral laos depende ema ida nia gosto. Imposivel ba ema ida buat ne’e diak atu halo no ba ida seluk buat nebe hanesan ne’e aat. Iha kampu moral iha nafatin ninia obyetividade .
Tuir filosofo  Jean-Paul Sartre (1905-1980) katak valores no normas morais ne’e ninia karater subyetivo iha ligasaun metin ho ninia konceito kona ba liberdade. Tamba ba Sartre, liberdade ema nian ne’e absoluta. Valores morais mos mai hosi ema nia liberdade. Ema mak “kria” valores hirak ne’e. Opiniaun Sartre nian ne’e estrema liu maibe iha mos ninia verdade . Iha  elementu rua  mak hare iha verdade ne’e nia laran. Elementu dahuluk mak valores morais la ses hosi avaliasaun ema nian. Buat ruma diak ka aat sempre iha sentidu : simu nudar buat diak no aat. Tamba iha ninia karacter subyetivo ne’e mak konsiencia  iha papel importante iha kampu moral. Maibe simu subyektividade ida ne’e la dehan katak nega obyetividade normas moral. Norma moral ita reconhece tamba obriga ita,tamba obyectivamente orienta an ba ita. Ita tenke obedece ba norma moral. Norma ne’e rasik laos kria hosi sujeitu humanu. Daruak, maske norma moral ne’e ninia karater obyetivu,ne’e la signifika katak halakon ita ema nia liberdade. Maibe oinseluk, buat nebe tenke metin ho norma moral mak liberdade. Hanesan dehan tiha ona,hahalok moral bele dehan moral wainhira livre. Obyektividade norma labele kumpriende hanesan buat ruma nebe ema obriga deit(paksaan) nebe tau ses tiha ita nia liberdade, nudar buat nebe  Sartre tauk. Norma moral sai duni norma lolos wainhira ema simu ho liberdade.

b.         Universalidade Norma Moral
Se norma moral ne’e ninia karater absoluta, mak nia mos tenke sai universal no vale bei-beik no iha nebe deit. Imposivel norma moral vale iha fatin ida maibe la vale iha fatin seluk. Ne’e bele akontese ho norma lei nian maibe ho norma moral labele.
Iha ideologia moral nebe la simu norma universal mak “etika situasaun”, nebe dehan mposivel iha normas morais nebe vale ba comun,basa’ situasaun ida-idak lahanesan. Ema nia komportamentu akontese iha situasaun konkretu ida. Nune’e ba grupo ida ne’e situasaun deit mak bele defini hahalok ida ne’e bele sai diak ka aat hosi aspetu moral. Diak ka aat ne’e labele defini emjeral,ketak hosi situasaun konkretu.
Iha ninia forma ekstremo etika situasaun ida ne’e ema labele simu. Maibe ita mos labele nega iha mos ninia verdade. Ita hare hosi analisa kritiku hanesan tuir mai ne,e:
§   Ita simu lalais deit katak hahalok moral balun laos depende ba situasaun. Exemplo : violasaun seksual, halo esperimentu ho ema nia moris,ou hahalok terorista nebe oho ema inocente barak, ne’e hahalok ida nebe justifika. Kona ba kasu sira iha esemplo ne’e ema sei halo konsesus ida katak  normas nebe universal vale. Normas ne’e sempre hanesan iha nebe deit. No tenke dehan mos sei laiha etika se wainhira laiha normas gerais. Etika situasaun iha ninia forma estremo ne’e iha kontradisaun. Se situasaun ida-idak iha ninia norma rasik ne’e laos ona norma no ita nia hanoin kona ba nia mos la etiku ona. Etika ne’e kompara iha norma gerais.
§   Maibe se ita rejeita etika situasaun nebe estremo,ita tenke rejeita mos legalisme moral. Legalisme moral katak inklinasaun atu moris tuir norma ho delek,hodi la fo atensaun oituan ba situasaun nebe lahanesan. Legalisme moral halo tuir norma moral tamba norma moral deit. Iha ne’e sira la fo atensaun ba fatores seluk-seluk, nebe dala barak fatores sira ne’e avalia kualidade etiku hahalok ida nian. Esemplo, sinceridade nudar norma morais geral/comun. Naok ema seluk ne’e nunka bele justifika. Maibe ita hare kiak oan ida mak naok manu ida ninia avalisaun etiku lahanesan ho ema koruptor sira . iha ne’e ita tenke rekonhece sira nebe tuir ideologia etika situasaun katak atu implementa norma moral  ita fo atensaun ba situasaun konkretu. Nunka bele implementa norma moral otomatikamente liu hosi programa komputador. Tenke tetu mos ho situasaun nebe sempre muda.
§   Maske iha avaliasaun etiku, tenke tetu mos situasaun, maibe iha problema barak iha kampu etika laos tamba akontese konflitu entre norma no situasaun,iha sentidu katak situasaun nebe halo fraku/hatun norma. Enjeral norma nee rasik laos problema maibe problema mak oinsa mak atu implementa norma ne’e. Bele mosu iha dalan rua : 1) dala ruma norma ne’e klaru,ida nebe sai questaun mak kasu konkretu ne’e norma ne’e kona ka lae. Esemplo, norma moral dehan “labele bosok”. Maibe questaun  mak hahalok nebe nia halo ne’e tama iha kategoria bosok ka lae. Hanesan promosi(iklan)bisnis ho dalan nebe ejajerado halo publikasaun kona ba sira nia produto. 2). Bele mos problema mosu iha forma “dilema moral”katak, konflitu  entre norma rua. Se iha norma rua mak obriga ita, maibe ita labele kumpri rua ne’e dala ida, norma ida nebe mak ita kumpri no ida nebe mak ita tenke husik? Iha situasaun hanesan ne’e ideologia etiku tenke defini norma ida nebe mak importante. Norma ida importante liu mak kumpri uluk, norma seluk tenke husik.

5.2.3.3  Examina norma morais
Oinsa mak ita distingui entre norma moral nebe los no norma moral nebe falsu? Oinsa mak ita bele hatene norma moral ne’e los no iha folin? Oinsa mak bele ezamina norma moral nia verdade? Sei iha dalan seluk atu bele afirma verdade norma moral se lae hosi factus. Liu hosi factus ita labele too ba lialos,se ita la hasoru rasik factu ne’e. Exemplo  : motor ne’e halai ninia lalais(kecepatan) ne’e bele to’o 80 km/ora. Se ita lakoko rasik ita sei lahatene motor ninia kecepatan.
Maibe ita labele koko verdade norma moral nian ho dalan ida ne’e. Lialos norma moral nian laos depende ba realidade. Ita hare oituan kona ba liafuan “normal”. Normal hosi lian Latina “norma”(tolok ukur=sasukat). “Normal” ninia sentidu lolos ne’e tuir norma. Maibe ninia sentidu ne’e desenvolve sai tiha “bai-bain”, “lazim terjadi =akotense bei-beik” nune’e nia husik tiha ona ninia originalidade. Korupsaun ou hahalok nebe ladiak la sai diak moralmente tamba “normal”, tamba bai-bain tiha ona akontese iha fatin-fatin. Se nune’e ita sei usa dalan sa atu bele ezamina lialos norma moral nian?
Iha ne’e ita hare tes/analisa rua :
Dahuluk mak konsistensia. Norma moral ida tenke konsistensia, se lae mak nia bele iha funsaun nudar norma ida. Konsistensia ne’e esigencia hosi logika. Esemplo : chefe kolegio halo regulamentu ba menina kolegio : “menina sira labele sai hosi asrama,se lae pelumenus liu tiha 30 minutos depois labarik sira seluk sai, nune’e regulamentu ne’e la konsisten tamba kontradisaun. Nunee norma ne’e iha konsistensia interno katak norma ne’e rasik konsisten, nia mos tenke konsisten ba normas sira seluk. Imposivel  se ita halo tuir norma ida maibe depois lahalo ida seluk. Konsistensi ida ne’e bele lori dilema moral ou konflitu entre norma moral rua nebe ita labele kumpri iha tempo nebe hanesan. Atu sai konsistensia lolos, norma moral ida tenke hatudu sai mos sa mak tenke halo se wainhira iha konflitu ho norma moral seluk. Konsisten percisa duni,maibe nia mesak lato’o atu asigura verdade norm moral ida nian.
Daruak : tes nebe importante nebe ita iha atu ezamina lialos norma moral nian mak “generalizasaun norma”. Norma moral ne’e los se wainhira bele halo generalizasaun no lalos se wainhira la halo generalizasaun. Halo generalizasaun ba norma ne’e katak hatudu katak norma ne’e vale ba ema hotu-hotu. Se wainhira  manifesta sai katak norma ne’e nia karater comun/jeral,ne’e mak norma nebe legal nudar norma moral. Imposivel se norma moral ne’e vale ba hau mesak no lavale ba  ema seluk.
Etikawan Immanuel Kant  fo importansia ba generalizasaun. Tuir ninia formulasaun, kona ba prinsipio nebe hau usa ba hau nia komportamentu,hau tenke hakarak katak ema seluk usa prinsipiu nebe hanesan. Prinsipiu ne’e hau tenke hakarak hanesan lei komun. Se bele halo ida ne’e mak prinsipiu nebe hau usa ne’e sei tahan iha provasaun nudar norma moral nebe diak. Tamba ne’e mak Kant dehan hahalok nebe la etiku akontese se suspeita (ida nebe halo) tuir ninia prinsipiu nebe dehan : ba ema seluk iha regulamentu, ba hau lae ou exepsaun.
Kant hare generalizasaun norma nuda konsekuensia hosi centro etika nian. Ema percisa norma etiku tamba ninia hahalok laos domina hosi instintu hanesan animal. Ema tenke regula ninia hahalok tuir decisaun sira nebe livre.
Generalizasaun sai base ba buat nebe iha etika dehan the golden rule  “norma osan mean” nebe bain-bain formula hanesan tuir mai ne’e: “o halo ba ema seluk buat nebe o hakarak ema halo ba o”. Norma ida ne’e  os bele  iha forma positivo no negativo. Forma negativo mak “ labele halo ba ema seluk buat nebe o la gosta ema halo ba o”. Hans Kung hetok hato’o katak norma osan mean ne’e hetan iha religiaun hotu-hotu. Nune’e ita hare katak etika filosofico sempre lao hamutuk ho religiaun. Espontaneamente regulamentu etiku ne’e inkonsientemente iha ninia estadu especifiku. Esemplo kodigo etika medicina Indonesia nian(1983) kona ba relasaun entre doutor ho membro sira nebe dehan : “Doutor sira tenke trata ninia kolega doutor nudar buat nebe nia hakarak ida seluk halo ba nia”. Implisitamente usa  hela norma osan mean ne’e.



5.2.3.4  Norma básica nebe importante liu : Dignidade Humana
Iha norma oi-oin no barak ninia importansia la hanesan. Iha norma basica mos iha oi-oin maibe norma nebe basico no importante  liu mak “Dignidade humana”. Ita buka tok base rasional ba kumpriensaun “Dignidade Humanu” ne’e, tamba dala barak ema facil atu koalia kona ba dignidade humanu,nune’e ninia perigu mak sentidu ne’e sai slogan mamuk ida laiha conteudu.
Ita usa tan hanoin no visaun Immanuel Kant,filosofo alemanha nebe dehan : “ ita tenke respeita dignidade ema nian, tamba ema mak kriatura uniku nebe sai nudar finalidade iha nia an rasik. Iha nia an nian ita usa ba ita nia finalidade rasik. Animal sira mos ita usa ba ita nia an rasik. Maibe ema ne’e finalidade rasik nebe labele hakruuk fali ba finalidade seluk. Tamba sa? Tamba ema mak kriatura livre no autonomo nebe iha kapasidade atu hola decisaun ba nia an rasik. Ema mak sai centro ba ninia autonomia. Ne’e atu dehan ema nudar “persona”. Nia mak kriatura uniku nebe iha valor intrinseka no tamba ne’e mak tenke respeita nudar finalidade ba nia an rasik.
Iha kontestu ne’e tuir Kant sei distingui entre “preço”(folin=price) no “dignidade”(dignity). “Preço” ne’e ema ida buka nudar finalidade ida, maibe enprinsipiu buat nebe bele troka ho buat seluk. Ba buat ruma nebe iha folin ka preço sempre iha ninia ekuivalensia, katak buat nebe bele hetan ninia troka. Esemplo hau sosa komputer hau bele troka ho ninia marka seluk...
Maibe ida nebe iha dignidade ne’e uniku no laiha buat ida nebe bele tanesan ou troka ho buat seluk. Ba ida nebe iha dignidade laiha ekuivalensia. Buat nebe iha ninia folin/preço ne’e nia valor relativu, enquantu ida nebe iha dignidade iha valor intrinseka no tamba ne’e mak labele troka ho buat seluk. Esemplo kaben nain foin sa’e nebe oan mate ita labele konsola katak sei hetan fali oan seluk ,karik bele hetan seluk maibe nia labele troka ida nebe mate ona ne’e. Tamba oan ne’e kriatura uniku ida nebe laiha tan ida seluk atu troka nia. Tan ne’e mak Kant fo konteudu moral nebe espesifiku ba termo “dignidade”: ida nebe iha dignidade tenke hetan respeita tamba ninia an rasik ou nudar finalidade iha nia an rasik.
Dever atu respeita dignidade ema nian, Kant formula nudar mandamentu iha forma hanesan tuir mai ne’e : “ buka sempre trata ema nudar finalidade iha nia an rasik no nunka bele trata nia nudar instrumentu inutil”. Katak dala barak ita usa ema nudar instrumentu deit. Esemplo, auxiliar sira,sofer...
Tenke respeita ema nia dignidade, nunka bele halo ema sai meios ou instrumentu no manipula nia atu hetan ita nia objectivu nebe laos humanu.
Kant fo onarazaun nebe los tamba sa mak dignidade ema nian tenke hetan respeito maximu. Ema soin atu hetan respeita tamba nia sa finalidade ba nia an rasik. Outonomia ema nian labele viola. Dignidade ema nian iha nia sentidu katak ema ne’e tenke hetan respeita nudar ema. Laos tamba ninia estatus social, ninia kargu ou selu-seluk tan.
To’o oras ne’e ema hanoin deit mak dignidade ema nian ne’e iha hau nia dever hasoru ema seluk. Ne’e aspetu ida importante nebe causa katak dignidade ema nian bele hatudu iha direitus humanu. Maibe dignidade ema nian ne’e mos iha hau nia dever hasoru hau nia an rasik nudar ema. Dignidade ema nian nudar norma base moralidade nebe laos deit hau implementa ba ema seluk nebe haleu hau maibe aplika mos ba hau nia an rasik. Nune’e mak Kant halo nia formulasaun kompletu liu mak hanesan : “Buka trata humanidade, tanto iha o nia an rasik no iha ema seluk nia an , sempre mos sai finalidade ba nia an rasik no nunka sai intrumentu inutil”. Ba Kant, dignidade ema nian sai fonte dever tanto hasoru nia an rasik no hasoru ema seluk.
Maibe ita mos percisa aumenta tan katak ema ne’e tama mos iha universo no tamba ne’e nia labele tau iha posisaun nebe kontradisaun ho universo. Tamba ema ne’e parte ida hosi universo(alam), tan ne’e labele usa universo nudar instrumentu ba necessidade ema nian. Universo mos nudar finalidade nebe labele troka ho finalidade seluk. Tamba se hahu hosi deit dignidade ema nian ita nunka bele hamosu etika ambiental.
Buat nebe percisa hetan respeita mak ema nebe sai ida deit ho universo no labele simu se estraga vitimisa universo ba ema nia interesse deit.

































CAPITOLO VI
DIREITO NO DEVER

Direitu nudar parte importante hosi etika. Direitu topiku ida nebe foun iha filosofia moral. Iha ita nia tempu topiku ida ne’e hetan fatin nebe importante no ema labele iha incerteza. Maibe nia mos iha limitadu. Teoria kona ba direitu labele tanesan ho teoria etika nian.
6.1     NATUREZA NO TIPO DIREITO NIAN
Direitu iha nia istoria naruk no komplikadu. Iha tempo Grega antiga, Platão no Aristoteles seidauk koalia kona ba direitu iha sentidu nebe los. Hetok iha lian grego laiha liafuan “direitu”. Lian Latina iha liafuan ius-iuris  (nebe ikus usa ba direitu), maibe iha hanoin Roma antiga liafuan nebe hatudu ba lei iha sentidu obyetivu: leis geral, regras e instituições nebe  governa ema ninia moris no interesse  público (lei iha sentidu law,laos right). Dala ruma termo ius hetan sentidu “direitu ema ida nian”, maibe hatudu deit  direitu ba sasan (rai,heransa ect). Iha tempo ikus sekulu media nian hahu desenvolve sentidu ius subjetiva, laos objeto nebe pertence ba ema ida ,maibe karakteristika nebe ema ne’e iha, mak kapasidade ema ida nian atu domina buat ruma no halo buat ruma ( right laos law).  Maibe  iha epoka neba lei iha sentido subjetiva (direita)  sei entend  nudar reflexo hosi lei iha sentido objetivo:  exemplo,  direito ba  propriedade nudar reflexo  ida hosi rai pedasuk nebe sai propriedade. Iha deit final século 17 no iha século 18  mosu nosaun "direitos" iha  sentido moderno: Karacteres  nebe relaciona ho ser humano livre, independentemente hosi qualquer vínculo ho lei objetiva. Ami bele aprova  filósofo britânico, H.L.A Hart, wainhira nia afirma katak  direitos iha sentido moderno bele mosu depois aklama  liberdade no autonomia ser humano ida-idak. Aparentemente, convicção ba dignidade ser humano nian nudar seres livres no autônomos mak nudar requisito absoluto  ida atu bele permite reconhecimento ba ninia direitos. Relasaun ne’e mak chave atu resolve o quebra-cabeça (teka-teki) nebe dehan tema kona ba direitos tenke hein tempo naruk  no to’o ikus mosu iha pensamentu moderno.

6.1.1        Natureza direito nian
Saida mak direitu? Bele dehan katak direitu nudar esigencia nebe ema ida ou grupo halo atu hasoru ida seluk ou sociedade. Ema nebe iha direito bele esige katak ema seluk sei kumpri no respeita direitu neba. Maibe se dehan nune’e,ita aumenta kedas buat ruma nebe importante mak: direitu ne’e esigencia nebe legal ou esigencia nebe bele aprova.
6.1.2        Direito legal no Moral
Tamba iha direitu barak mak percisa hatene uluk direitu nebe importante. Uluk liu mak percisa destingi entre direitu legal no direitu moral. Direitu legal mak direitu nebe basea ba lei iha forma balun. Direitus legais mai hosi leis,regras lei ou dokumentu legal seluk.
Se direitu legal nia funsaun iha sistema lei nian,dieritu moral nia funsaun iha sistema moral.
Direitu moral basea ba prinsipiu ou lei etiku deit. Direitu moral seidauk bele dehan hanesan ho direitu legal. Nune’e mos direitu legal mos seidauk bele dehan hanesan ho direitu moral. Labele hakfodak se iha mos direitu legal nebe halo buat ruma nebe laiha moral.
Maske direitu legal laos direitu moral maibe ideal katak direitu legal em prinsipiu nudar direitu moral mos. Direitu legal tuir lolos tenki iha moral force  nudar D. Lyons dehan: kbiit etiku nebe fo posibilidade responsabiliza direitu legal ne’e etikamente mos. Iha parte seluk direitu moral dala barak bele fo mos base legal. Direitu moral sai efectivu liu no hetan fatin metin iha sociedade,wainhira hetan suporta no proteje hosi estatus lei.
Disintisaun ida ne’e  kobre hotu ona direitus hotu, nune’e direitu ida-idak iha karater legal ou moral? Iha mos direitu balun nebe laos legal ou moral tuir T.L. Beauchamp bolu naran “ direitus konvensional”. Direitu ida ne’e mosu tamba ema hakruk ba regras ou konensaun sira tamba deside hamutuk. Direitu konvensional ne’e la hanesan ho direitus morais tamba depende deit ba regras ou konvensaun nebe domina jogos ou (keanggotaan)sai membro ba grupo. No direitu konvensional mos lahanesan direitus legais taba la hakerek iha sistema lei ida.
Mosu perguntas, iha duni direitus morais? Direitus legais ita labele nega tamba iha leis no regras iha nasaun no sociedade ida. Maibe se laiha direitus morais karik questaun direitu sei koalia deit iha filosofia lei no filosofia politiku laos iha etika gerais.
Filosofo kuinecidu hosi Inglatera Jeremy Bentham (1748-1832), ba nia direitus ne’e sempre legal no nia la konsegue imajina direitus morais ne’e lahanesan ho direitus legais. Nia dehan : “Right is with me the child of law... a natural right is a son that never had a father”.
Bentham abele simu hanoin katak hahu
Bentham la simu hanoin katak hahu istoria ona direitu, enquantu nasaun, estadu, no leis seidauk iha. Los ema hakarak direitu sira ne’e maibe ho desejo deit direitus sira ne’e nunka bele sai realidade. Ba Bentham  konseitu “direitu moral” ne’e absurdo ida (omong kosong belaka). Direitu ne’e nasaun deit mak bele depende ou hamos se nia vale ba sociedade ka lae.
Kritikas no ataka  ba konseitu “direitus morais” ne’e sei iha to’o ohin loron. Filosofo alasdair MacIntyre nebe kritika fali tan filosofo seluk hosi inglatera,Alan Gewirth nebe hakerek iha nia livro After Virtue. Tuir MacIntyre, direitus morais nudar produto hosi kondisaun historiku no social nian balun. Direitu iha deit tamba iha ligasaun ho regras lubuk ida nebe usa ou vale iha sociedade iha periodo historia balun. Se iha direitus morais,entaun direitus sira sei vale universal : bei-beik no iha nebe deit. Maibe iha realidade direitu sempre depende ba konstelasaun(konstelasi) social balun. Se konstelasuan ne’e laiha mak koalia kona ba direitu hanesan ho koalia kona cek osan selu nian iha sociedade ida nebe la hatene kona instituisaun osan nian. Ba MacIntyre, buat hetan konfirmasaun tan hosi realidade katak iha lian barak hanesan, hebraico, grego, Latina no arabe nebe esiste antes tinan 1400, laiha liafuan ba “direitus”. Nune’e MacIntyre hola konklusaun hanesan ho Bentham nian : “there are no such rights,and belief in them is one with belief in witches and in unicorns”. Direitus morais la liu hosi fiksaun ou imajinasaun deit.
Opiniaun filosofo nain rua nian ne’e dificil atu simu, liu-liu wainhira ita hola konsiencia kona konflitu entre direitus morais no direitus legais.
Iha historia dala wain hare katak direitus lagais kontrariu ho etika. Ne’e katak iha direitus legais nebe la etiku. Se nune’e direitus legais ne’e tenke hetan kritika hodi usa normas morais. Ne’e katak direitus morais tenke distingui hosi direitus legais. Tan ne’e direitus morais budar realidade laos imajinasaun deit. Los duni, katak direitus morais barak nebe ita rekuinese nudar resultadu processu social no historiku nebe naru, maibe procesu ne’e iha rekonhecimentu direitus morais ne’e laos direitu moral ne’e rasik. Tuir ami nia hanoin (Berten) laos absurdo ida se dehan iha sociedade grega antiga ema ida-idak iha direitu ba liberdade, maske sociedade neba hatene sistema atan nian. Instituisaun atan nian ne’e nunka bele justifika etikamente iha kultura ou periodo historiku nebe deit. Ho liafuan seluk, direitu ba liberdade nudar direitu ema ida-idak nian. Maibe percisa tempo naruk atu to’o ikus bele rekonhece ema ida-idak nia direitu ne’e. Depois de rekonhecimentu, afinal direitu ne’e vale bei-beik no iha nebe deit. Imposivel ita imajina sociedade ida iha futuro ninia direitu ba liberdade ne’e halakon tiha.
 Kona ba Bentham nia hanoin nebe dehan direitu nebe laiha sansaun ne’e laos direitu. Ida ne’e lalos. Bentham esige liu ba direitus morais. Nia hahu deit hosi konseitu nebe vale ba direitus legais. Destinu moralidade – kontrariu ho legalidade – los katak laiha sansaun seluk alem de ninia konsiencia rasik.
6.1.3        Tipo sira:
Tamba ita nia visaun mak filosofia moral,nune’e mak ita sei hare deit kona direitus morais. Maibe keta haluha mos katak divisaun sira nebe hato’o iha kraik ne’e enprinsipiu vale tanto ba direitus morais no direitus legais. Tamba barak liu direitus legais nebe iha realidade sai mos direitus morais.
6.1.3.1  Direito special no Direito Geral
Uluk liu percisa distingui entre direitu special no direitu gerais. Direitus special mosu iha relasaun special ida entre ema lubuk ida ou funsaun special nebe ema ida iha hasoru ida seluk. Nune’e direitu ida ne’e  pertence ba ema ida ou ema balun deit. Iha direitu special ne’e iha mos privilegio ou direitu privilegio.
Direitu gerais possui hosi ema laos tamba relasaun funcional maibe tamba nia ema. Direitu ida ne’e ema hotu-hotu iha. Iha lian inglesa direitu geral ne’e bolu natural right ou human right. Iha lian indonesia baibain usa termos “direitus humanus”.

6.1.3.2  Direito Positivo no negativo
Tuir tradisaun nebe kleur ona,distingui tan entre direitu positivu no direitu negativo.
Direitu ida iha karater negativu,wainhira hau livre atu halo buat ruma ou iha buat ruma,iha sentidu: ema seluk labele desvia/hases hau atu halo no possui  buat n’e. Direitu negativu ne’e hanesan ho dever ema seluk nian atu labele halo buat ida, katak labele hases hau atu halo ou iha buat nebe mak sai hau nia direitu. Esemplo : iha direitu ba moris,saude diak,siguransa no direitu atu halo tuir hau nia konsiensia, direitu atu iha religiaun,hato’o opinaun.
Direitu ida ho karater positivu, wainhira hau iha direitu  atu ema seluk halo buat ruma ba hau. Esemplo : iha direitu ba hahan, edukasaun,tratamentu saude, servisu nebe digno. Labarik ida nebe monu iha be,iha direitu atu hetan salvasaun.
Ita percisa mos rekonhece katak divisaun entre direitu positivu no direitu negativu ne’e ladun klaru.
Kona ba direitu negativu ita hare liu tan buat rua mak : direitu activu no direitu pasivu. Direitu negativu activu mak direitu atu halo ou la halo hanesan ema seluk hakarak. Ema seluk labele hases hau atu halo buat ruma. Direitu activu ida ne’e bele bolu mos direitu liberdade.
Direitu negativu pasivu mak direitu atu labele halo ba ema seluk ho dalan ruma. Esemplo hau iha direitu atu ema seluk labele kahur/tama ba hau nia privacidade,hau nia segredo labele dehan sai. Direitu positivu bolu mos direitu siguransa nian.

6.1.3.3  Direito individual no direito social
Divisaun entre direitu individual no social dala barak fo sai iha relasaun ho deklarasaun universal kona ba direitus humanus nebe proklama sai hosi ONU iha 1948. Iha ne’e ho klaru liu tan mosu direitu ne’e iha oin rua. Dahuluk, iha direitu nebe individua sira iha hasoru nasaun. Nasaun labele hases ou distura indvidu iha realizasaun direitus ne’e, hanesna direitu atu tuir konsiencia, direitu ba religiaun, hato’o opiniaun. Direitus individual ne’e mak buat hotu nebe tama iha direitus negativu.
Iha direitu ida seluk nebe iha mak nudar sidadaun ou membro sociedade hamutuk ho membros seluk. Direitu sira ne’e bolu social. Esemplo, iha direitu ba servisu,edukasaun,tratamentu saude. Direitu sira ne’e ninia karater positivu.
Distinsaun entre direitus oin rua ne’e iha papel iha funu entre bloku rua. Blok komunista, ba sira direitus humanus nebe imporante liu mak direitus social, enquantu direitus individual ne’e maioria ba bloku ocidental(barat).

6.2     Iha direito nebe iha carater absoluto
Depois ita hare tiha kona direitu nudar esigencia ida neeb bele justifika no aprende tiha kona ba direitu oi-oin nebe iha. Oras ne’e ita ba analisa problema balun kona ba direitu. Problema ida uluk liu mak kona ba absolidade(keabsolutan) direitu nian : iha direitu ruma nebe forte liu atu ita bele hare nudar absoluta. Direitu ida absoluta,wainhira vale absoluta ou inkondicional, laiha ecepsaun. Ita mos bele dehan direitu ida ita bolu absoluta se nia vale bei-beik no iha nebe deit no la hetan influencia hosi kondisaun. Klaru ona katak direitu ida absoluta iha sentidu katak sei la hetan tan konflitu ho direitu seluk.
Esperta sira dehan iha direitus barak mak direitu prima facie ou direitu iha hateke dahuluk (pandangan pertama),ne’e katak direitu ne’e vale to’o lakon ho direitu  sira seluk. Ho liafuan seluk direitu laiha karater absoluta.
Ita hare esemplo balun :
i)           direitu ba moris ne’e direitu ida importante maibe nia laos absoluta. Ema ida-idak iha direitu ba moris, ne’e katak,direitua atu ema seluk labele oho,maibe direitu ne’e laos vale iha tempo/kondisaun saida deit. Tuir lolos tenke formula hanesan tuir mai ne’e : ema ida-idak iha direitu atu ema seluk labele oho nia la ho razaun forte. Dala ruma iha duni razaun forte. Se hau depende hau nia an hosi ema nebe hakarak hasai hau nia vida hau bele oho nia, se laiha dalan seluk untuk paraliza suspeitu ne’e. Razaun seluk mak hala’o knar atu depende hau nia rain hosi funu baluk sira iha tempo funu nia laran ou hala’o hela kastigu ba esecusaun(hukuman mati) iha nasaun nebe iha lei fo posibilidade ba kastigu refere. Nune’e direitu ba moris ne’e esencial no importante maibe la absoluta.
ii)         Esemplo seluk , direitu ba liberdade. Ida ne’e mos direitu nebe importante. Ema ida-idak iha direitu atu moris livre. Ita labele tahan ema ida sem razaun no hadau sira nia liberdade. Maibe direitu ida ne’e mos la absoluta, tamba iha direitu seluk mak halakon nia ou forte liu nia. Pasiente psikiatris nebe perigu ba sociedade nebe haleu nia,entaun tenke obriga nia tama iha hospital ema moras mental sira nian, maske nia rasik lakohi. Ninia direitu liberdade nian lakon,tamba ema seluk mos iha liberdade atu hetan protesaun hosi perigu nebe ameasa sira nia moris.

Impedimentu dahuluk nebe halo direitu ida la absoluta mak wainhira akontese konflitu entre direitus sira. Quase direitu sira choke (bentrok) malu ho direitu seluk. Hanesan esemplo ida ikus e’e bele akontese konflitu entre direitus ema ida nian ho ema seluk nia direitu. Pasiente psikiatris iha direitu ba liberdade maibe sociedade nebe haleu nia mos iha direitu atu pasiente perigoso ne’e labele disturba sira. Nune’e direitu ida ikus ne’e forte liu,no nia tenke manan. Iha ne’e ita hare iha konflitu entre direitu negativu activu (direitu ba liberdade) no direitu negativo pasiva(hak keamanan), iha nebe direitu ida ikus ne’e forte liu. Direitus negativa activa (direitu ba liberdade) los duni katak nunka bele sai absoluta.

Ida ne’e iha possibilidade boot liu no absoluta mak direitus negativa pasiva ou pelumenus entre direitus negativa pasiva balun, tamba la percisa halo koflitu ho direitu sira seluk. Nudar esemplu bele dehan direitu atu ema lahanehan, direitu atu la trata ema seluk laos hanesan ema. Ne’eduni buat nebe hakarak atu dehan iha ne’e mak direitus sira nebe formula iha artigo 5 hosi Deklarasaun Universal kona ba direitus humanus. Direitus hirak ne’e la koinece ecepsaun,nune’e mak fo estatuto absoluta. Maske nune’e,direitus hirak ne’e la ses hosi difculdades.

Direitus positivo laiha karater absoluta, tamba sempre iha konflitu ho direitu ida seluk nian. Esemplo labarik ida mout percisa ajuda maibe se hau lahatene nani be..hau nia direitu mos atu depende hau nia moris....

Nudar ita hatene ona katak,iha direitus positivu inklui mos direitus nebe bolu naran social. Hanesan direitus sociais nebe hakerek iha deklarasaun universal kona ba direitus humanus artigu 22-27 :  direitu ba aihan, ba edukasaun,atendimentu saude nian,servisu no sira seluk tan. Direitus hirak ne’e ho certeza laos absolta, tamba kondisaun bele muda nune’e direitus sira ne’e ita labele kumpri. Se rai hamlaha, oinsa mak bele kumpri direitu ba aihan...maibe se ita formula “ema ida-idak iha direitu ba aihan se wainhira iha”,entaun direitu ne’e bele absoluta, maibe ninia konteudu la kalru ona.



6.3     Relasaun entre direito no dever
Iha relasaun metin entre direitu no dever. Ita hare katak lian direitu bele “traduz” iha lian dever. Se ema A iha direitu hetan sasan X hosi ema B, ita sei halo konklusaun katak ema B iha dever atu fo sasan X ba ema A. Iha impresaun katak direitu ne’e fo possibilidade atu “kobra”(menagih) dever. Impresaun espontanea ne’e hetan kbiit liu tan,se hanoin hetan kona ba direitu nudar “esigencia”(klaim) ida.
Iha filosofo balun nia opiniaun katak sempre iha relasaun mutua(timbal balik) entre direitu no dever. Visaun(pandangan) nebe bolu “teoria korelasaun” ne’e konviksaun hosi membro nebe adere ba utilitarianisme. Tuir sira, dever  ema ida-idak iha ligasaun ho direitu ema seluk nian. Nune’e mos ema ida-idak nia direitu iha ligasaun ho dever ema seluk nian atu kumpri direitu refere. Sira dehan ita koalia kona deit ba direitu iha sentidu nebe los,se iha korelasaun ne’e. Direitu nebe laiha dever nebe dapta ba nia,ne’e la merece bolu nudar “direitu”.
6.3.1     Hare hosi dever
Los katak iha relasaun mutuo (timbal-balik) entre direitu ho dever, maibe labele dehan katak relasaun absoluta ou la ho ecepsaun. Tamba ema nia obrigasaun sempre la hanesan ho ida seluk nia direitu. Hetok iha kontestu dever legal mos – dever nebe basea ba regras formal ruma – sempre laiha direitu nebe adequada ho nia. Esemplu ; motorista ida iha dever atu para se wainhira sinais trafiku mean ne’e lakan, maibe labele dehan katak ema seluk iha direitu atu motorizada ne’e atu para. Iha ne’e koalia kona ba direitu ne’e  improprio/ laiha proprio/fatin. Se iha kampu legal mos sepre laiha korelasaun saetan iha kampu moral. Dala ruma iha dever moral nebe la ho direitu nebe adequada ho nia. Ema ida-idak iha dever moral atu iha laran luak. Esemplo se ema ruma riku nia sei la hatudu atitude etiku se nia la pronto atu fahe ninia riku soin ho ida nebe necessitadus. Ne’e ninia obrigasaun maibe ne’e la dehan katak ema kiak ne’e iha direitu atu ema riku ne’e tulun nia.
Iha ne’e Filosofo inglatera iha sekulu-19, John Stuart Mill (1806-1873), hato’o diferencia nebe percisa tau atensaun. Nia halo diferencia entre “ dever perfeitu” no “ dever inperfeitu”. Dever perfeitu sempre iha ligasaun ho direitu ema seluk nian, enquanto dever inperfeitu laiha ligasaun ho diretu ema seluk nian. Tuir opiniaun Mill,dever perfeitu baseia ba justisa. Ema nebe iha dever ida ne’e, se ema seluk bele esige atu fo buat ruma ou halo buat ruma ba nia. Ida ne’e klaru liu iha kasu sira direitus especial. Se hau empresta hau nia kolega nia osan hodi promete atu devolve fulan oin mai, hau iha dever hasoru nia,no hau nia kolega iha direitu atu nia osan fila fali ba nia tuir tempu determinado. Dever inperfeitu la basea ba justisa,maibe iha razaun moral seluk, esemplo, halo diak ou kompaissaun. Esmolador(pengemis) ne’e laiha direitu ba hau nia ajuda, maske hau iha dever atu halo diak ba nia. Nune’e John Mill  hato’o diferencia nebe furak,maibe nia optimista liu iha ninia opiniaun katak diferencia ne’e sempre bele implementa.

6.3.2     Hare hosi direito
Ita hare relasaun entre direitu ho dever hosi aspetu direitu, ita mos tenke dehan katak korelasaun direitu ho dever klaru liu iha kasus direitus especial. Kadavez hau iha direitu hasoru ema ida,nia mos iha dever hasoru hau. Ses hosi direitus especial sempre iha mos relasaun mutua entre dirietu no dever, maibe laos bei-beik. Ita hare tipo balun direitu nian. Direitus negativa sempre hanesan dever ema seluk nian atu labele disturba ou tama netik wainhira hau hala’o hau nia direitu sira. Se hare fali ba direitus positivo  entaun situasaun sei sai komplikadu liu. Difikuldade ida ne’e sei iha direitus sira nebe hanaran social: direitu ba servisu, direitu ba edukasun, direitu ba atendimentu saude nian. Dever saida mak adequadu ho direitu social ida ne’e? Se ema ida-idak iha direitu ba servisu, ne’e la signifika katak hau nudar empresariu iha obrigasaun atu fo servisu ema balun, saetan, vaga servisu nian ne’e ba deit ema ida no laos ema hotu iha direitu atu hetan servisu. Hare ba realidade ne’e, filosofo balun hola konklusaun katak direitus sociais sira ne’e formula deit iha ideal,mehi nebe vale iha sociedade no laos nudar direitu iha sentidu nebe los. Los katak, dirietus hirak ne’e la adequadu ho dever ema balun nian. Maske nune’e, labele dehan mos katak laiha dever ruma nebe adequadu ho direitus sociais. Direitus  sira ne’e adequadu ho  dever sociedade ou dever nasaun atu regura moris socio-ekonomia detal maneira nune’e ema ida-idak bele hetan buat nebe sai ninia direitu. Estadu iha dever atu kria orden social (tatanan sosial) iha nebe bele hatan ba ninia sidadaun nia direitu social.  Direitu social ne’e equivalen ho justisa social. Ezemplo atu halakon ema kiak. Iha lei katak tenke konbate kontra kiak no mukit.  Ne’e katak, Ema kiak no mukit sira iha direitu maibe la signifika katak direitu ida ne’e hamosu obrigasaun iha ministro solidariedade atu hakonu hotu espetativa ema kiak no mukit sira nebe husu ajuda ba nia.maske nune’e,iha kasu ida ne’e ema kiak no mukit sira la esige sira nia direitu,maibe iha dever nebe todan hosi estadu atu tau atensaun espcial ba problema ema kiak no mukit sira.

6.3.3     Dever ba an rasik
Klaru katak ita laiha direitu ba ita nia an rasik. Sentidu “direitu” sempre iha relasaun ho ema seluk ou bele ho sociedade enjeral. Imposivel koalia kona direitu ba hau nia an rasik. Tuir filosofo sira balun dehan dever mos sempre hatama ema nain rua, maibe sira la rejeita katak ema ida iha mos dever ba nia an rasik. Ita iha obrigasaun atu defende ita nia moris, haburas ita nia an, ita nia talentus. Ema nebe oho an,kontra ninia obrigasaun ba nia an rasik. Nune’e mos ba hirak nebe barukten atu haburas an.
Iha ne’e ita hare buat rua importante :
Dahuluk : katak dever hasoru ita nia an labele kumpriende hanesan dever  bain-bain (semata-mata) hasoru ita nia an rasi. Iha ne’e vale mos ba espressaun inglaterra nian nebe dehan : “ no man is an island”( laiha ema ida nebe ilha ida). Ita nudar individu ho dalan oi-oin ita iha relasaun ho ema seluk. Nune’e ita nia dever hasoru ita nia an rasik ne’e la ses hosi ita nia relasaun ho ema seluk. Hau iha dever atu defende hau nia moris, ne’e los,, maibe dever ida ne’e la ses hosi hau nia responsabilidade hasoru  familia, kolega no iha fatin nebe hau moris no servisu. Ema nebe oho an rasik ne’e laos deit kontra nia dever hasoru an rasik, maibe iha tempo nebe hanesan nia kontra mos dever hasoru ema seluk. No ema nebe la haburas nia talentus ne’e mos laos deit kontra nia dever hasoru an rasik,maibe kontra hasoru mos inan-aman,maun-alin no ba nia nasaun.
Daruak : katak filosofo sira nebe simu dever hasoru ita nia an rasik nudar posibilidade(kemungkinan), dala barak implisitamente supoen(mengandaikan) dimensaun religioso ida. Sira supoen katak Maromak mak hakiak ona ita nune’e fo dever ba ita. Se nune’e, buat nebe sira bolu dever hasoru an rasik ne’e lolos ne’e kumpriende nudar dever hasoru Maromak.

6.4     Teoria kona direito no Individualismo
Dala barak ema rejeita teoria kona ba direitu katak teoria ne’e iha(mengandung) invidualismo nebe estraga solidariedade iha sociedade. Sublina direitu katak tau individu as liu fali sociedade. Afirmasaun ba direitu ne’e kontraproduktiva ba moris social no hare hanesan fo dalan ba individualismo. Maibe tuir lolos, pessoa humana sempre membro sociedade no labele haketak hosi ninia abut social, iha deit ambiente sociedade mak ema sai ema iha nia sentidu nebe kompletu. Iha kritika ida ne’e ita hare momos kontradisaun entre sosialisme no liberalisme.
Kritika hasoru direitu ne’e hato’o hosi Karl Marx (1818-1883). Iha ninia livro nebe nia hakerek iha nia tempo foin sa’e, kona ba problema Judeu sira nian (1843), nia hato’o nia kritika nudar komentu ba deklrasaun kona ba direitus humanus no sidadaun nebe
 Hasai iha França iha tempo revolusaun França (1789). Tuir Marx, direitus sira ne’e laos buat seluk se lae direitus ema  egosita sira nian. Ho direitus sira ne’e egoismo ema nian hetan legitimasaun. Ema nia direitu mak direitu atu isola an iha fatin ida. Nune’e hases tiha ema hosi nia maluk sira. Nia sai atom ida nebe hamrik mesak no la percisa ema seluk. Interesse individu nian tau as liu iha sociedade. Reconhece direitu ema nian katak haburas interesse privadu individu nian.  Iha assunto ne’e Marx fo opiniaun katak tuir visaun deklarasaun hosi revolusaun França nian direitu ba propriedade(hak milik) ne’e importante liu. Ne’e los duni, iha nebe direitu ba propriedade hetan afirmasaun (tekanan) nebe boot no  descreve nudar “sagrado no labele book” (art.17)(tidak diganggu gugat). Ba Marx direitu ba propriedade sai modelo(prototipe) ba direitu hotu-hotu. Nia hare direitu ba propriedade nudar hun ba direitu sira seluk iha sociedade borjuis. Tan ne’e nia kritika maka’as ba formulasaun iha lei França pasca-revolusaun hosi  tinan 1793 iha nebe dehan : “propriedade mak direitu sidadaun nian atu bele hetan beneficio no usa ninia propriedade , buat nebe nia alkansa no resultadu nia servisu no badinas nian nia hakarak”.
Kritika Marx ba individualismo ne’e liga ho teoria  kona ba direitu ne’e ikus mai nasaun komunista sira foti no usa,liu-liu Uni Soviet. Depois de guerra mundial II  iha konferencia  internacionais sira sempre akontese kontradisaun entre bloku ocidental ho bloku komunista kona ba direitus humanus. Nasaun sira iha ocidental dún nasaun komunista – liu-liu Uni Soviet – tamba direitus humanu la pratika ho diak, liu-liu direitu ba liberdade sidadaun  nian. Enquanto nasaun komunista sira dún nasaun ocidental sira katak sira mak la respeita direitus humanus nebe importante liu mak direitu ba servisu. Direitu ida ikus ne’e – sira dehan – ne’e mamuk deit iha mundo ocidental, tamba iha neba numeru desempregu as liu, sira la liga kona ba direitu ida ne’e.  Seluk hosi ne’e (além de), nasaun komunista sira rejeita kritika kona ba implementasaun direitus humanus nudar involvimentu iha assuntus iha nasaun nia laran ( dalam urusan dalam negeri).
Iha nasaun balun nebe anti-komunista mos dala barak rona kritika hasoru teoria  kona ba direitus humanus nebe hanesan ho nasaun komunista sira. Nasaun sira bai-bain tau prioridade ba siguransa nacional nebe intrepreta detal maneira nune’e interesse sociedade sai perigu se fo opurtunidade liu ba direitus humanus. Ba sira mos sai argumentu importante katak individu nia interesse labele tau as iha sociedade nia interesse. Maibe tuir lolos sira aceita hela idelogia nebe sira rejeita.
Saida mak ita dehan kona ba kritikas marxisme ne’e? Oinsa ita hare relasaun entre direitus humanus ho solidariedae iha sociedade?
Ami haka’as an atu hatan ba questaun ne’e ho  opiniaun balun hanesan tuir mai ne’e:
·         Labele nega katak direitus humanus iha karater individual. Assunto ne’e tamba direitus ba dignidade individu nudar ema. Percisa mos rekonhece katak idea kona ba direitus humanus ne’e foin mosu iha tempo modernu, iha momentu nebe hahu simu liberdade individual ema nian no  igualdade ema hotu nian. Ligasaun historiku ida ne’e ita labele nega. Tamba ne’e bele akontese katak iha sentidu balun sociedade dala ruma tenke lakon ho direitu individual. Filosofo Amerikanu, Ronald Dworkin, dehan katak direitus humanus ne’e nudar “kartaun triunfo”(kartu truf) nebe manan  iha policy (kebijksanaan) nebe nasaun ida termina. Exemplo , ema ruma rejeita tuir militar obrigatoria. Nune’e buat nebe Dworkin dehan dala barak los,tamba humanus basea ba dignidade individu ne’e. Maibe, ida ne’e aspetu ida deit hosi direitus humanus no la fo figura kona ba direitus humanus tomak (keseluruhan).
·         Rekonhece direitus humanus la hanesan ho rejeita sociedade ou troka sociedade ne’e ho klibur individu-individu la ho relasaun hosi ida ba ida seluk. Ida nebe mak rejeita hodi simu direitus humanus mak totaliterisme, katak, visaun/ideia nebe dehan  katak nasaun iha poder absoluta hasoru ninia sidadaun. Direitus humanus fo garantia atu nasaun labele hanehan individu-individu. Tamba ne’e mak direitus humanus ne’e nasaun mos tenke hakruk ba normas etiku. Iha historia mundo nian iha ditadura nebe ukun nasaun komforme sira nia hakarak. Esemplo Cesar Caligula no Nero iha tempo Roma antiga. Komunismo hahu ho aspirasaun nebe diak . sira nia objetivu atu halakon opressaun ema hosi ema no hari sociedade ida nebe la halo especial ba ema ida liu ema seluk. Komunisme tuir lolos hakarak realiza sociedade ida nebe ema hotu  nia dignidade hanesan. Maibe iha realidade iha ne’e mos la kria igualdade.  Hakerek nain hosi Inglaterra, George Orwell (1903-1950), soe piadas(menyindir) sociedade komunista iha novela animal farm : “all animals are equal but some animals are more equal than others”.  Funcionarios partidu no lidera nasaun nian sira foti an as liu sidadaun sira seluk. Komunismo produs ema hanesan Stalin no Ceaucescu nebe  kruel hanesan ditadura sira nebe mosu antes. Komunista monu tamba korupsaun no abuso poder nebe akontese iha Europa. Ema la lakon tamba direitus humanus. Viceversa,hosi  historia ita bele ku’u lisaun katak ema lakon tamba la respeita direitus humanus.
·         Direitu ba propriedade la sai nudar direitu ema nian nebe basico liu no modelo ba direitu sira seluk. Iha ne’e intrepretasaun Marx nian kona ba direitus humanus bele justifika. Ohin loron ema ida-idak sei aceita Marx se wainhira nia rejeita provisaun hosi lei inan França nian iha tinan 1793 nebe dehan katak sidadaun ida-idak iha direitu atu goza no usa ninia sasan arbiru (sewenang-wenang).direitu ba propriedade dala ruma sai deit nudar direitu nebe klaru liu belit ou liga ba hipoteku social ida. Se wainhira ita koalia kona ba direitus humanus, ita la koalia uluk kona ba direitu ba propriedade maibe direitu ba liberdade no ho ninia implikasaun tomak ( direitu atu tuir ninia konsiencia,liberdade ba religiaun, direitu atu iha ninia opiniaun rasik, direitu halo grupo...). direitu sira hanesan ne’e,mak besik liu ba dignidade humana.
·          Ikus liu percisa sublina katak direitus sira la isola ema hosi moris social,maibe hetok sai kriterio atu forma moris social nebe sai ema lolos, liu-liu tamba iha direitu atu haari organizasaun no sai membro ba organizasaun ida ou klibur. Direitus ema nian la husik ema hosi ninia socialidade,maibe hetok hakiak posibilidade oi-oin katak ema ida bele hametin nia relasaun ho ema seluk no nune’e hakbiit liu tan sociedade. Reconhece direitu no liberdade ema ida-idak nian la ameasa eksistencia sociedade,maibe garante sociedade ida nebe etika no tane as humanidade. Dala ida tan, reconhece direitus labele halo hanesan ho totaliterismo.  Iha direitu mos labele halo hanesan ho konsepsaun estatistiku kona ba sociedade, katak, iha nebe nasaun mak hare buat hotu. Ema laos kritura social iha deit relasaun ho nasaun. Ema nia direitus fo posibilidade atu hametin relasaun social iha aspetu hotu no iha kontestu barak nebe la hanesan. Nune’e mak mosu ho livre los buat nebe ita bolu “ sociedade madan” ou “sociedade civil”, katak sociedade mak forma relasaun foun sira nebe sai hosi estrutura nasaun nian. Direitus ema nian la disturba sociedade atu halo nia funsaun ho diak, maibe etok facilita komunikasaun no  igualdade social.

6.5     Se mak iha direito
Ema deit mak sujeitu ba direitu tuir ninia sentidu nebe los. Kriatura nebe iha konsiencia no bele temi nia an “hau”(aku=ser),mak  possui direitu . ida nebe  possui direitu enprinsipiu hatene katak nia mak possui direitu. Ninia konsekuensia,nia bele husik mos nia direitu se nia hakarak. Laos deit ema boot mak iha direitu maibe ema ki’ik sira mos iha direitu. Labarik iha dirietu legal iha pratika sistema lei nian hotu. Nudar evidencia mak ema seluk bele hodi nia naran (mewakili). No nia mos iha direitu moral.
Bebe nebe iha inan nia knotak  laiha direitu legal, tamba nia seidauk sai ema iha sentidu nebe kompletu. No ita mos labele dehan bebe ne’e iha direitu moral. Iha ne’e ita bele koalia deit direitu iha metafora,laos iha sentidu nebe los. Maibe iha ne’e razaun forte liu atu koalia kona ba direitu se kompara ho kasu animal nian. Fetus iha inan nia knotak sujeitu direitu nebe potensial no ninia pontensia orienta tebes(nia nudar oan hosi inan-aman,iha ona identidade genitika nebe los ho ninia implikasaun sira hotu). Se fetus ne’e seiduk sujeitu ba direitu nebe lolos maibe pelomenus “quase sujeitu”.
Nune’e mos gerasaun sira nebe atu mai mos iha razaun forte liu animal nebe mos dehan iha direitu maibe menus hosi fetus. Gerasaun sira nebe atu mai ne’e potensial mamuk, seidauk iha identidade. Se ita koalia kona ba sira nia direitu,entau liafuan “dirieitu” ita usa deit iha sentidu metafora(kiasan).
Molok atu hotu, percisa hare mos katak,se ita ladun simu direitu ba bebe(fetus),gerasaun sira nebe sei mai no animal, ne’e la dehan katak ita laiha obrigasaun hasoru sira. Iha ne’e percisa mos hare katak laos sempre hanesan mutua entre direitu no dever. Esemplo : matebian sira laiha ona direitu, maibe hau iha nafatin dever hasoru nia.
Dever laos sempre liga ba direitu, bele mos dever liga ba responsabilidade, tamba responsabilidade nudar  plano referencia (kerangka) atu koalia kona ba dever.

Direitu nudar parte importante hosi etika. Teoria kona ba direitu labele tanesan ho etika tomak. Ema nebe sempre respeita ema seluk nia direitu no nunka kontra direitu, seidauk bele dehan nia ema diak los moralmente. Repita direitu ema seluk nian ne’e esigencia etiku nebe percisa tebes. Qualidade moral ema ida nian sei rahun se la halo tuir esigencia ida ne’e. Ne’e duni ema nebe diak los tuir etiku nia sei la limita an ba reconhecimentu direitu deit.





































CAPITOLO VII  
VIRTUDES MORAIS
7.1        Etika Dever no Etika Virtude
Iha avaliasaun etiku nian nebe enjeral ema usa distingui iha aproximasaun rua. Ita bele hare ba hahalok ida no dehan hahalok ne’e diak ka lae. No iha parte seluk mos iha dalan seluk atu avalia mak laos ona hahalok ema ida nian,maibe ema ida nia pessoa ne’e diak ka lae.
Aproximasaun rua ne’e ita bele hetan iha ita nia moris loro-loron no iha tradisaun idea filosofia moral nian nebe mosu nudar tipe etika nian nebe la hanesan : Etika Dever no Etika Virtude. Etika dever estuda prinsipio sira no regras morais nebe vale  ba ita nia hahalok. Etika ida ne’e hatudu  normas no prinsipio sira nebe percisa implementa iha ita nia moris moral. Etika dever fo avaliasaun los ka sala ita nia hahalok nian hodi kaer metin ba norma no prinsipio moral deit.
Etika virtude iha ninia orientasaun seluk. Etika ida ne’e la fo importancia hahalok ida-idak, ne’e adapta ka la adapta ho norma moral, maibe fokus liu ba ema ne’e rasik. Etika ida ne’e estuda kona ba virtude (virtue), katak karater nebe ema ne’e iha. Etika virtude la halo analisa ba ita nia hahalok diak ka lae,maibe ema ne’e diak ka lae. Etika virtude  fo liu nia atensaun ba ser humanu (being manusia), enquantu etika dever sublina liu ba saida mak ema ne’e halo (doing manusia). Etika virtude hakarak hatan ba perguntas : what kind of person should I be? ( hau tenke sai pessoa oinsa?),enquantu etika dever ninia perguntas mak : what should I do?, ( saida mak hau tenke halo?).
Hare hosi aspeto historia filosofia moral nian,etika virtude ne’e tipe teoria etika nebe kleur liu ona. Hahu historia filosofia grega, Sokrates, Platão no Aristoteles, tau kedas ona base ba etika ida ne’e no iha sekulu barak mak haburas/ desenvolve etika virtude ne’e. Etika dever iha na forma nebe los foin mosu iha tempo moderno ne’e no mai tau ses tiha fali etika virtude ne’e. Etika virtude ne’e hahu ema husik baa kotuk wainhira hahu mosu tradisaun rua kona ba ideia moral nebe diferente, hosi filosofo rua nebe la hanesan ida filosofo Inglatera David Hume(1711-1776) no filosofo Immanuel Kant (1724-1804). Liu-liu filosofo ida ikus ne’e tau liu atensaun ba dever. Nudar konsekuensia hanoin /ideia moral durante sekulu rua mak domina hosi etika dever. Livro etika barak mak koalia kona deit ba etika dever. Enquantu etika virtude ema haluha tiha. Depois de sekulu rua mosu fali ona hanoin no hakarak kona ba virtude moral, hahu mosu fali iha iha Inglatera. Esemplo iha livro ethics nebe hakerek hosi William K. Frankena iha edisaun rua mak edisaun 1963, no edisaun 1973, liu-liu edisaun segundo ne’e hakerek barak kona ba etika virtude.
Oinsa relasaun entre etika dever no etika virtude? Tuir idaei Frankena etika dever no etika virtude ne’e kompleta malu. Etika dever percisa etika virtude nune’e mos etika virtude percisa etika dever.
Ita hare uluk oinsa etika dever percisa etika virtude.
-          iha kampu moral, esforso an atu tuir prinsipio no regras ladun efisien, se la akompanha ho atitude nebe metin hosi ema atu moris tuir prinsipio no regras moral ne’e. Sei efesiente liu wainhira mestri ida iha nia hahalok orienta ba virtude nebe belit metin iha nia laran, esemplo fidelidade no perseveransa iha servisu. Bai-bain iha moris moral virtude percisa liu. Iha moris lor-loron ita nia komportamentu moral diak liu wainhira orienta hosi virtude.
-          razaun ida seluk tamba sa etika dever percisa virtude. Se ita obedece ba prinsipio norma moral, seidauk los sai ema nebe diak moralmente. Kaer metin ba norma moral ne’e los katak nudar kriteriu ba hahalok nebe diak. Maibe limita an ba norma deit mos seidauk to’o atu bele dehan ema ida ne’e diak tuir sentidu nebe los. Esemplo doutor ida obedece ba lei hodi hala’o diak nia knar,maibe seidauk hatene se ne’e hosia spetu moral ne’e los ka lae. Maibe moralmente justifika se wainhira nia iha atitude  ho vontade tomak serbi ema moras no pronto atu tau interesse pasiente nian liu ninia interesse rasik. Percisa iha virtude. Etika virtude nini objectivu atu halo ema ne’e sai diak, no ninia hahalok mos sai diak hotu.
·         Hosi parte seluk etika virtude mos percisa etika dever
Etika virtude deit mos hanesan delek, se la guia hosi norma ou prinsipio. Regra ou prinsipiu etiku lori aspetu normativa ba iha ita nia moris lor-loron.
·         Iha tan razaun seluk  tamba sa etika virtude percisa akompanha hosi etika dever.  Problemas foun sira nebe mosu iha kampu etika imposivel resolve deit ho etika virtude deit. Problema foun sira nebe hahu  la klaru atu resolve oinsa, tan ne’e percisa tetu hodi tau iha diskusaun prinsipio morais nebe relevante. Iha assunto ida ne’e maske iha virtude nebe maka’as mos la resolve.
Etika virtude quase filosofo sira reconhece  ninia papel iha kampu etika.

7.2      Virtude no caracter moral (keutamaan dan watak moral)
Iha lian Inglesa virtude ne’e bolu virtue (Latin : virtus),ninia kontradisaun usa termo vice (Latin : vitium). Ida ikus ne’e dehan katak “vicio (at)”. Vicio  ne’e mos disposisaun karater nebe ema ida hetan no fo posibilidade ba nia atu komporta moralmente. Ninia diferencia mak “vicio” ne’e la hetan hosi ‘kontra korente” maibe vicio ne’e hetan forma hosi halo tuir “korente” espontanea. Maibe diferencia nebe determina mak virtude halo ema komporta dia moralmente, enquantu vicio halo ema komporta at moralmente. Taukten ne’e kontra korazen. Karakten kontra laran diak. Nune’e bele dehan vicio ba virtude ida-idak.
Virtudes mak disposisaun karater(watak)nebe ema ida simu tiha ona no fo posibilidade ba nia atu komporta diak moralmente. Esemplo, Laran luak, nudar virtude  ida nebe halo ema fahe ninia riku soin ba ema seluk nebe necessitadus. Hahalok ida ne’e diak no onrada.
Ita haklean liu tan sentidu virtudes nian hanesan tuir mai ne’e:
·         Virtudes mak disposisaun ida,katak, inklinasaun permanente ida. Ne’e la dehan katak virtudes labele lakon, maibe buat la facil atu akontese. Virtudes mak karater nebe iha stabilidade. Karater nebe muda bei-beik ne’e laos virtudes. Virtude ne’e karater diak ida nebe hola isin tiha ho ema ida, maibe laos karater diak naran ida mos bolu virtude. Esemplo saude,fisiku diak ne’e karater diak,maibe karater fisiku no psikiku ne’e laos virtude, tamba ita seidauk hatene se ne’e orienta ba komportamentu diak hosi aspetu moral. Nune’e virtude iha relasaun eklusivu ho moral. Virtude ba ita hanesan deit ho virtude morais.
·         Virtudes iha relasaun ho vontade. Virtude ne’e disposisaun nebe halo vontade iklina nafatin ba orientasaun ida. Esemplo,haraik-an tau hau nia vontade ba orientasaun atu labele hatudu an sai iha situasaun nebe hau hasoru. Tamba iha relasaun ho vontade ne’e mak hakarak no motivasaun suspeitu nian imporante tebes, tamba hakarak diak (maksud) orienta ita nia vontade. Imposivel pessoa ida virtuosa la ho hakarak nebe diak.
·         Virtudes ema alkansa liu hosi dalan habitua an no tamba ne’e nudar resultadu esercicio ida nian. Virtude ne’e ema la lori ho wainhira moris mai. Ida ne’e tuir data sra psikologo desenvolvimentu sira nian nebe dehan hahu mai ne’e labarik seidauk iha konsiencia moral ( Cfr. J.Piaget no L.Kohlberg). Virtude ne’e forma hosi processu habitua an no esercicio nebe naruk, no iha nebe edukasaun nia papel maka’as iha laran. Processu atu hetan virtude ne’e liu hosi resultadu koretivu,katak , virtude ne’e ema hetan hosi koresaun karater inicio ida nebe la diak. Processu atu hetan virtude ne’e akontese “kontra korente”, ho infrenta difikuldade nebe hasoru iha situasaun bai-bain. Esemplo,virtude korazen,hetan hosi kontra hau nia tauk nebe sai normal ba ema ida, wainhira hasoru perigu. Kontrola an nudar virtude ne’e hetan forma liu hosi kontra hau nia inklinasaun baibain nebe buka ksolok ba an rasik la ho limitasaun.
·         Virtude percisa distingui hosi skill (ketrampilan). Hanesan virtudes skill mos hetan hosi esercicio bei-beik no mos iha karater koretivu. Hanesan mos karater non-moral ajuda hetan virtudes nune’e mos talentus natural facilita forma skill. Ita ba hare mos ninia diferencia ,mais ao menus pontu hat(4).
1)        Skill ne’e fo posibilidade ba ema atu halo hahalok ruma, enquanto virtude la limita an hahalok balun deit.
2)        Tanto skill no virtude iha karater koretiva: rua ne’e ajuda atu infrenta dificuldades inicio. Maibe iha mos difencia. Iha skill, difikuldade nia karater tekniku. Wainhira aprende ona dificuldade ne’e ita bele ultrapassa ona. Iha virtude, dificuldade ne’e iha ligasaun vontade. Se wainhira hasoru perigu ita facil atu halai ses. Hodi hetan korazen, ita nia vontade hetan kbiit atu infrenta sentimentu tauk ne’e.
3)        Diferencia ida ne’e iha relasaun ho ida leten. Tamba nia karater tekniku, skill hetan ho le orientasaun, tuir kursu sira no eserce an. Enquanto virtude, processo atu hetan virtude ne’e kompleksu liu, ninia kompleksu hanesan processu edukasaun nian.
4)        Diferencia ida ikus hanesan buat nebe Aristoteles (384-322) no Thomas Aquino (1225-1274). Diferencia ida ne’e iha ligasaun ho halo sala. Se ema nebe iha skil halo sala, nia sei lalakon ninia skill, se halo hahalok ne’e hatene. Maibe se nia halo hahalok ne’e la ho hatene, hetok halo nia lakon klaim atu temi nia an ema nebe iha skill. Ho virtude situasaun la hanesan. Se ema nebe laran diak ho hatene halo buat at ba ema seluk, labele ona bolu nia, iha virude laran diak nian. Maibe se nia halo la ho hatene ofende ema ruma, ne’e seidauk halakon ninia kualidade nudar ema virtuosa.

7.3      Virtude no Ethos
Virtude halo ema sai diak pessoalmente. Ema nebe iha virtude ne’e diak. Virtude sempre sai nudar karater individual.
“Ethos” liafuan ida hosi Grego antigo nebe idioma moderno nebe usa ba etika. Iha idioma moderno “ethos” hatudu karater, visaun, valores nebe marka grupo ida. Iha Concise Oxford Dictionary (1974) Ethos carateriza nudar  characteristic spirit of community,people or system, “atmosfera especial nebe marka grupo ida, nasaun ou sistema ida.” Iha sentidu ida ne’e dala barak ita rona ethos servisu nian, ethos profissaun. Iha ne’e atmosfera especial profisaun nian. Se ita koalia kona ba ethos profissaun,ne’e katak ita koalia kona buat nebe onrada no diak.
Ita tau iha konkretu ethos tuir esemplo rua  mai ne’e:
-       Profissaun  akuntanbilidade: ema nebe akuntan ida nia tenke iha karater antencioso,perseverante, honestu. Se sociedade nakonu ho korupsaun sira nebe iha akuntanbilidade iha papel importante atu  infrenta, maibe ne’e bele deit  wainhira ema akunta nebe  iha espirito ethos profissaun nian.
-        Profissaun Doutor/Medicina  : iha ne’e mos ethos profissaun katak valores gloriuoso no karater diak sira nebe iha profissaun mediku nian. Ethos ida ne’e har hosi kedas juramentu Hippokrates iha tempu Grega antiga (sekulu 5 SM). Ethos ho tradisaun nebe naruk hato’o liu hosi juramentu Doutor sira nian nebe doutor foun sira halo molok hala’o sira nia knar nudar mediku. Enjeral bele dehan katak ethos profissaun ida maioria leno iha codigo etika ba profissaun refere. ( advogadu, jornalista).

7.4      Ema santo no Heroi
Iha estudo kona ba qualidade moral hahalok ema nian, teoria etika sira bai-bain halo distinsaun iha kategoria hahalok tolu (3):
·         Iha hahalok  nebe nudar obrigasaun deit nebe percisa halao. Ita tenke dehan los; ita tenke respeita ema nia privacidade. Ita moralmente sai diak wainhira ita hala’o hahalok sira ne’e.
·         Iha hahalok balun nebe moralmentu bando no labele halo. Ita labele bosok, labele oho, labele dehan ema nia segredo no sira seluk tan. Moralmente ita sai at wainhira ita halo hahalok sira ne’e.
·         Iha hahalok nebe moralmente bele halo, iha sentidu la bandu no la obrigatorio, hanesan hare televisaun no halo jogus ruma.
Hahalok ida ikus ne’e neutro hosi aspetu moral ou bele dehan amoral: laos diak no laos at mos.
·         Hahalok nebe liu obrigasaun ema ida nian maibe ninia valor as liu wainhira nia halo,no la fo sala ba ema ida se wainhira la halo.                     Supererogatoris    ( supererogatory acts), katak : hahalok nebe ema halo liu fali ida nebe lolos atu halo. Ema ida nebe halo ne’e nia iha kualidade moral nebe as liu to’o ema foti nia santo ou heroi tamba hahalok nebe nia halo hanesan ida ikus ne’e. Ida ne’e percisa haklean liu tan.
Iha artigu ida, filosofo Inglaterra J.O. Urmson esplika katak liafuan “santu” no “heroi” iha mos ninia sentidu etiku. Liafuan santu babain usa liu-liu  iha  kontekstu religiaun. Wainhira religiaun dehan nia ema ida “santu”, klaru aomesmo tempo sei iha mos implikasaun moral. Maibe buat nebe Urmson hakarak atu dehan mak “santu” ne’e usa mos iha sentidu etiku, ses hosi konotasaun religioso. Enquantu  “Heroi” dala barak ita dehan la ho sentidu moral.
Iha ne’e liafuan “santo” no “heroi” iha relasaun metin.
Iha momentu tolu nebe bele dehan ema ida santo ka heroi iha sentidu eksklusivu etiku. Situasaun dahuluk no daruak ita hetan iha kategoria tolu hahalok nian.  Maibe hahalok sira nebe la tama iha kategoria ne’e mak importante liu.
1.            Ita bolu ema ida santu, wainhira nia halo nia obrigasaun iha situasaun nebe ema barak labele halo sira nia obrigasaun, tamba sira nia deseju desordinada no interesse pessoal. Esemplo,nia iha ema sira desonerstu nia let nia onestu nafatin. Nune’e mos ita bolu ema ida heroi wainhira nia halo nia obrigasaun iha nebe ema barak la halo sira nia obrigasaun tamba tauk. Esemplo: militar ida...
Paralelisme entre  santu no heroi iha buat rua mak lahanesan. a). Buat nebe ema santu no heroi sira rejeita/ditentang/kontra iha buat rua nebe la hanesan. Ema santu kontra nia hakarak, no ninia interesse pessoal wainhira hala’o nia obrigasaun, enquantu heroi kontra ninia tauk no instintu atu defende nia moris rasik. b). Ema santu hala’o kontradisaun ida ne’e iha periodo moris nian nebe naruk tebes to’o ema digno atu alkansa santidade, la to’o se dala ida deit nia manan tentasaun atu sai koruptor. Enquantu,ema bele sai heroi nia kontra nia tauk iha akontesimentu ida deit. Militar ida nebe ema tahan deit nia loron ida iha markas funubaluk nian bele bolu ona nia heroi.
2.            It bolu ema ida santu, wainhira nia halo nia obrigasaun iha situasaun nebe ema barak sei lahalo sira nia obrigasaun, laos tamba displina ba an rasik maibe ho facil no la ho esforco an partikular. Nia halo nia obrigasaun tamba virtude. Nune’e mos heroi ida halo nia obrigasaun tamba nia iha ona virtude korajem.
3.            Ita bolu ema ida santu ka heroi, se, wainhira nia halo hahalok liu ona nudar obrigasaun. Hetok titulo, “santu” ka “heroi” ita usa nudar titulo etiku id nebe hatudu ema nebe tuir visaun enjeral liu fronteira ninia obrigsaun.
Hahalok moral iha kategoria nebe as liu ne’e, ita hare tan buat rua : dahuluk, iha ne’e la dehan katak hahalok sira nebe ema halo tamba instintu/inklinasaun.
Daruak , sempre akontese katak tanto ema santu ka heroi etiku depois de nia hahalok : “ hau halo deit buat nebe hau tenke halo” ou hau halo deit hau nia dever. Ita labele nega katak liafuan “tenke” no “dever” usa iha sentidu nebe lalos. Bele mos tamba ema ne’e haraik an hodi halo deit nia dever. Bele mos nia laiha tan servisu seluk atu halo. Atu oin sa-sa buat nebe ema santu ka heroi ne’e halo nudar hahalok super-erogatoris, hahalok nebe nobre liu ha kampu moral. Teoria etka ida mak halakon hahalok moral nian,klaru ne’e laos teoria etika.

7.5        VIRTUDES MORAIS
Iha ne’e ita ba hare virtudes lima  nebe sai base ba personalidade nebe forte.

7.5.1    Sinceridade
Base ba esforço hotu atu sai personalidade nebe forte moralmente mak sinceridade. La ho sinceridade nudar ema ita sei lalao ba oin tamba ita seidauk brani atu sai ita nia an rasik. La sincera katak seidauk sai lian ida deit (seia-sekata) no ne’e katak ita seidauk pronto atu hola atitude ida nebe los. Ema nebe la los nia sei halai tuir deit ema seluk ou depende ema seluk deit.
La ho sinceridade virtude sira seluk lakon ninia valor. Hatudu atitude diak ba ema seluk maibe se la ho sinceridade ne’e hipocrisia venenada.
Sincera ba ema seluk iha sentidu rua : aberta no fair/razoavel/reto
Buat nebe hakarak dehan kona ba abertura katak ema seluk nia perguntas ita tenke hatan no ema seluk iha direitu atu hatene sa mak ita sente no hanoin. Ita iha direitu ba ita nia neon no laran. Ita labele tau maskra maibe hatudu an momos ho buat nebe ita iha.
Hasoru ema seluk tenke  sai ema nebe sincera ou fair; nia halo buat ruma tuir padraun sira nebe ema hein atu halo fali ba sira. Nia respeita ema seluk nia direitu, nia sempre tuir promessa nebe nia halo tiha ona, no mos ba ema nebe laiha posisaun atu esige nia. Nia nunka komporta kontra ninia konsiencia ou ninia konviksaun.
Ita sei sincera deit ba ema seluk se wainhira ita sincera mos ba ita nia an. Ho liafuan seluk,ita tenke para ona habosok an. It tenke brani hare ita nia an hanesan ita. Ita buka kontra ita nia inklinasaun atu halo rasionalizasaun, ivita hatudu an (show) nebe ezagerado. Ema sincera la percisa halo konpensasaun ba nia sentimentu inferior hodi sai otoritario no hanehan ema seluk.
Ema nebe la sincera sempre eskapa(pelarian): eskapa hosi ema seluk nebe nia tauk nudar ameasa, no eskapa hosi nia an rasik tamba la brani simu realidade nebe lolos. Nune’e sinceridade percisa laran brani(korazen). Korazen/brani atu para hosi eskapa no sai an rasik. Brani hasai maskra sira hodi hatudu ita nia an lolos. Nune’e deit mak ita sei hetan kbiit atu moris maske ema hamoe ita mos ita sei la desanima. Nune’e hahu ho moris ho sinceridade.

7.5.2        Prontu  atu assumi responsabilidade
Sinceridade nudar qualidade base ba personalidade moral sai operasional iha prontidaun atu assumi responsabilidade. Ne’e uluk liu, katak prontu atu halo buat nebe tenke halo, ho diak. Responsabilidade katak atitude ida nebe hasoru knar nebe fo ba ita atu halo. Ita sente kesi metin atu halo hotu servisu, tamba servisu ne’e rasik. Tamba ne’e ita sei hala’o knar ida ho diak,maske esige sakrifisiu boot.
Ba parte daruak, nune’e  atitude responsabilidade liu etika regras  sente kesi metin ho buat nebe percisa duni. Nia kesi metin ba valor resulta nebe atu hetan. Ema nebe iha responsabilidade nia sei kontra regra se regra ne’e la tuir esigencia actual.
Datoluk, konceitu ema nebe pronto atu assumi responsabilidade prinsipalmente laiha limitasaun. Nia la limita nia atensaun ba buat nebe sai nia dever ,maibe sente responsavel iha nebe deit ema percisa nia. Nia prontu atu fo nia energia tomak iha nebe deit atu bele salva buat ruma. Nia kretivu, kritiku no objectivu. Se ema ruma percisa, nia prontu atu fo liman kedas.
Dahat, prontidaun atu responsabiliza  inklui mos prontu atu ema investiga, atu fo, responsabiliza ninia hahalok sira,no ba knar nebe nia hala’o no ninia dever. Se halo sala nia pronto atu fo sala ba nia. Nia nunka bele soe responsabilidade ba ema seluk nia leten. Se nudar chefe,iha relasaun ho ema seluk hosi liur, prontu atu responsabiliza ba hahalok ruma nebe membro sira halo,maske tuir lolos ninia membro sira mak responsabiliza.
Prontu atu assume responsabilidade nune’e mak sai sinal força interna nebe forte.

7.5.3        Autonomia moral
Virtude datoluk nebe ita percisa iha atu to’o ba personalidade nebe forte mak autonomia moral (kemandirian moral). Autonomia moral katak  ita lahalai tuir deit ema seluk nia visaun moral iha ambiente maibe forma valores no autonomo no halo tuir hanesan nia hakarak rasik. Ita la husik an atu ema seluk mak hu’u ita ba mai hanesan balaun maibe hamrik metin ha ain leten.
Autonomia moral mak kbit interna atu hola atitude moral mesak no halo tuir hanesan nia hakarak. Autonom moralmente katak ema maioritas labele sosa ita, ita labele sai ida deit se uniaun ne’e tamba deit igualdade se unidade ne’e kontra justisa.
7.5.4        Korazem moral
Atitude autonom iha ninia natureza nudar kapacidade atu beik-beik forma avaliasaun mesak hasoru problema moral ruma. Tan ne’e autonomia nudar virtude kognitivu ou intelektual. Nudar determinante iha hola atitude autonom ne’e mak bolu korazen moral.
Korazen moral hatudu an iha determinasaun atu defende nafatin atitude nebe nia konvense ona nudar dever,maske ambiente la simu. Ema nebe iha virtude korazen moral ne’e la hakiduk hosi nia servisu no responsabilidade,maske ema forte no sira nebe iha poder  isola nia an, ema hamoe nia,ema dun todan oi-oin, ema amiasa nia. Korazen moral mak fidelidade ba konsiencia nebe hatudu an iha prontidaun atu hola riskiu konflitu nian.
7.5.5        Haraik-an
Virtude ikus liu nebe ecensial ba personalidde ida nebe forte mak haraik-an.
Haraik-an ladehan katak ema hatun an,maibe ita hare ita nia an hanesan ita iha. Haraik-an mak kbit interna atu hare ita nia an nudar buat nebe iha. Ema nebe haraik-an laos deit hare ninia negativu maibe nia hare mos ninia positivu. Nia hatene ninia kapacidade no nia hatene mos ninia limitasaun sira. Maibe nia simu ona nia an. Nia sei la triste se nia laos super. Nune’e nia mak ema nebe hatene an lolos.
Tamba ne’e mak nia forte. Nia sei la tauk se wainhira ninia fraqueza sai mai liur.
Iha kampu moral haraik-an la dehan deit katak ita konsiente ba ita nia limitasaun no diak, maibe iha mos kapacidade atu fo avaliasaun moral mos iha limitasaun. Nune’e ita labele halo ita nia opiniaun sai absoluta. Maibe ho haraik an ita mos prontu atu fo atensaun no simu opiniaun ema seluk nian, se bele karik muda mos ita nia idea atu tuir sira. Ita mos tenke konsiente katak ita laos hatene buat hotu no ita nia avaliasaun moral dalabarak mos taka hosi influensia emosaun no sentimentu tuk nebe sei iha it nia laran.
Haraik-an la kontradisaun ho korazen moral, maibe sai kriteriu ba ninia pureza. La ho haraik-an korazen moral bele sai fatin ba orgulho atu subar an ba,katak ita la prontu atu fo atensaun ema kiak sira,no bele mos akontese ita lakonsegue nakloke ba dialogo nebe kritiku.
Ema nebe haraik-an mak sempre hatudu kbit nebe boot atu defende an wainhira percisa atu hasoru/kontra. Ema nebe haraik-an la sente an importante no tamba ne’e nia prontu atu fo nia moris se nia konvense ninia atitude ne’e  nudar responsabilidade.

Fontes :
-  K. Bertens  “ ETIKA”, edisi revisi.
- Franz Magnis-Suseno “ETIKA DASAR” masalah-masalah pokok Filsafat Moral.


Tidak ada komentar:

Posting Komentar